Bokobran

Emisija Bokobran posvećena je umjetnosti Boke kotorske. Donosi širok spektar tema – razmatraju se primjeri iz povijesnih i stilskih razdoblja, zapažaju nove tendencije na umjetničkim izložbama, vode razgovori s umjetnicima te sa stručnjacima koji se bave istraživanjem i zaštitom umjetničke baštine Boke kotorske.

Bokobran se emitira srijedom u 13:00 sati, a reprizira istoga dana u 18:30 sati. Emisiju uređuje i vodi Nevenka Šarčević, povjesničarka umjetnosti.

Emitirano: 
Četvrtak, 16. travnja 2015.

U ovome Bokobranu emitiran je prvi dio razgovora s akademskim slikarom Ljubom Popadićem iz Tivta koji govori o svome umjetničkom razvoju, uzorima, kao i motivima Boke kotorske koji su sastavni dio njegovih slika. Drugi dio razgovora sa slikarom Popadićem emitirat će se u sljedećem Bokobranu.

Emitirano: 
Srijeda, 08. travnja 2015.

U ovom Bokobranu emitiran je najavljeni drugi dio razgovora sa slikarom Lukom Berberovićem koji govori o temeljnim vrijednostima koje treba posjedovati i kojima treba težiti umjetnik. Osim o tome, govori i o religioznosti kao i o svojoj viziji prirodne i kulturne ljepote Boke kotorske,  prostora u kojem živi i stvara svoje slikarstvo.

Više o tome poslušajte u audiozapisu.

Emitirano: 
Srijeda, 01. travnja 2015.

U ovom i u idućem Bokobranu emitira se razgovor s poznatim bokeljskim slikarom – Lukom Berberovićem iz Morinja. Berberović za slušatelje radija Dux u ovoj emisiji govori o svom radu, uzorima, slikarskim tehnikama koje koristi, općenito o slikarstvu kao i o postizanju izvornosti likovnog izraza.

Više poslušajte u audiozapisu.

Emitirano: 
Srijeda, 25. ožujka 2015.

Ovaj Bokobran donosi drugi dio razgovora s arhitekticom konzervatoricom Aleksandrom Kapetanović. I u ovoj emisiji ona govori o aktivnostima Expeditija, centra za održivi prostorni razvoj u Kotoru, kao i o zaštiti bokokotorske baštine.

Poslušajte u audiozapisu.

Današnji Bokobran donosi prvi dio razgovora s arhitekticom konzervatoricom Aleksandrom Kapetanović, jednom od osnivačica i voditeljica nevladine organizacije Expeditio. Ona govori o osnivanju ovoga centra za održivi prostorni razvoj u Kotoru, te o djelovanju i aktivnostima na području zaštite arhitektonske baštine, prirodnoga i kulturnog nasljeđa Boke kotorske.

U Bokobranu je ove srijede gostovala viša asistentica na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, doktorica znanosti iz Šibenika koja živi u Kotoru, Meri Zornija. Ona je prošle godine doktorirala s temom »Ranosrednjovjekovna skulptura na tlu Boke kotorske«, a kako trenutno drži kolegij »Spomenička baština Boke kotorske« zanimljivih tema za razgovor nije nedostajalo.

Tema je ovoga Bokobrana obnova ruševne barokne crkve svetoga Franje i prenamjena te sakralne građevine u prostor s novim sadržajem i funkcijom, u biblioteku Kotorske biskupije. O budućoj biblioteci za Bokobran govori inicijator ovoga vrijednog projekta, župnik crkve svetoga Eustahija u Dobroti i biskupski kancelar, don Pavao Medač.

Emitirano: 
Srijeda, 25. veljače 2015.

Današnja je tema Bokobrana barokni projekt svetišta s kupolom na otoku Gospe od Škrpjela, rad dubrovačkoga arhitekta Ilije Katičića koji je bio ''proto svih javnih gradnji'' u Dubrovniku. O važnosti svetišta za koje je 1720. godine konstruiran glavni oltar za postav vrijedne ikone Gospe od Škrpjela, svjedoči i zahtjev za primjerenim prostorom u kojemu će oltar biti postavljen. Zbog toga su Peraštani planirajući gradnju novoga svetišta, pisali Dubrovačkoj Republici. U emisiji se navodi sadržaj njihova pisma koji je objavila Katarina Horvat-Levaj, a preveo Relja Seferović.

Emitirano: 
Srijeda, 18. veljače 2015.

Tema ovoga Bokobrana glavni je oltar u franjevačkoj crkvi svete Klare u Kotoru koji je oblikovao mletački kipar Francesco Cabianca za svoga boravka u Kotoru, između 1704. i 1708. godine. Naručitelji toga oltara, koji zauzima istaknuto mjesto u prostoru crkve, pripadnici su kotorskoga plemstva Ivan i Vinka Bolica, što potvrđuje i natpis uokviren tamnom bordurom na desnoj strani oltara.

Emisija Bokobran danas tematizira moćnik katedrale sv. Tripuna u Kotoru koji je oblikovao Francesco Penso, zvani Cabianca, između 1704. i 1708. godine.

Stranice