Bokobran

Emisija Bokobran posvećena je umjetnosti Boke kotorske. Donosi širok spektar tema – razmatraju se primjeri iz povijesnih i stilskih razdoblja, zapažaju nove tendencije na umjetničkim izložbama, vode razgovori s umjetnicima te sa stručnjacima koji se bave istraživanjem i zaštitom umjetničke baštine Boke kotorske.

Bokobran se emitira srijedom u 13:00 sati, a reprizira istoga dana u 18:30 sati. Emisiju uređuje i vodi Nevenka Šarčević, povjesničarka umjetnosti.

U Bokobranu je ove srijede gostovala viša asistentica na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, doktorica znanosti iz Šibenika koja živi u Kotoru, Meri Zornija. Ona je prošle godine doktorirala s temom »Ranosrednjovjekovna skulptura na tlu Boke kotorske«, a kako trenutno drži kolegij »Spomenička baština Boke kotorske« zanimljivih tema za razgovor nije nedostajalo.

Tema je ovoga Bokobrana obnova ruševne barokne crkve svetoga Franje i prenamjena te sakralne građevine u prostor s novim sadržajem i funkcijom, u biblioteku Kotorske biskupije. O budućoj biblioteci za Bokobran govori inicijator ovoga vrijednog projekta, župnik crkve svetoga Eustahija u Dobroti i biskupski kancelar, don Pavao Medač.

Emitirano: 
Srijeda, 25. veljače 2015.

Današnja je tema Bokobrana barokni projekt svetišta s kupolom na otoku Gospe od Škrpjela, rad dubrovačkoga arhitekta Ilije Katičića koji je bio ''proto svih javnih gradnji'' u Dubrovniku. O važnosti svetišta za koje je 1720. godine konstruiran glavni oltar za postav vrijedne ikone Gospe od Škrpjela, svjedoči i zahtjev za primjerenim prostorom u kojemu će oltar biti postavljen. Zbog toga su Peraštani planirajući gradnju novoga svetišta, pisali Dubrovačkoj Republici. U emisiji se navodi sadržaj njihova pisma koji je objavila Katarina Horvat-Levaj, a preveo Relja Seferović.

Emitirano: 
Srijeda, 18. veljače 2015.

Tema ovoga Bokobrana glavni je oltar u franjevačkoj crkvi svete Klare u Kotoru koji je oblikovao mletački kipar Francesco Cabianca za svoga boravka u Kotoru, između 1704. i 1708. godine. Naručitelji toga oltara, koji zauzima istaknuto mjesto u prostoru crkve, pripadnici su kotorskoga plemstva Ivan i Vinka Bolica, što potvrđuje i natpis uokviren tamnom bordurom na desnoj strani oltara.

Emisija Bokobran danas tematizira moćnik katedrale sv. Tripuna u Kotoru koji je oblikovao Francesco Penso, zvani Cabianca, između 1704. i 1708. godine.

Emitirano: 
Srijeda, 04. veljače 2015.

Jučer je bio blagdan svetoga Tripuna zbog čega je ove srijede emisija Bokobran posvećena upravo njemu, zaštitniku grada Kotora i Kotorske biskupije.

Emisija Bokobran danas tematizira raspelo na oltaru svetog Križa u crkvi svetog Eustahija u Dobroti. Raspelo se nalazi na jednome od sedam oltara koliko ih je u toj crkvi, točnije na oltaru svetog Križa. Riječ je o drvenom raspelu koje se smatra najstarijim umjetničkim djelom u čitavoj crkvi. Na njemu se prepoznaju karakteristike oblikovanja raspela Jurja Petrovića – istaknutog hrvatskog kipara drvorezbara iz 15. stoljeća.

Emitirano: 
Srijeda, 21. siječnja 2015.
Foto: Mato Dabović

U drugoj emisiji Bokobrana posvećenoj temi crkve svetog Eustahija u Dobroti, župnik don Pavao Medač govori o obnovi crkve i njenog zvonika. Isto tako, govori i  o mozaiku u prezbiteriju, radu značajnog hrvatskog suvremenog slikara, grafičara i scenografa Ede Murtića.

Emitirano: 
Srijeda, 14. siječnja 2015.
Foto: Mato Dabović

Crkva svetog Eustahija u Dobroti tema je Bokobrana. Radi pripreme dviju emisija posjetila sam tu baroknu crkvu u kojoj sam se susrela s njezinim župnikom i biskupskim kancelarom, don Pavlom Medačem. U ovoj kao i u sljedećoj emisiji Bokobrana Medač nam približava povijest gradnje crkve svetog Eustahija koja seže u 1762. godinu od kada se oprema umjetničkim djelima .

Emitirano: 
Srijeda, 07. siječnja 2015.
Foto: Momčilo Macanović

Današnja emisija Bokobran nastavak je razgovora s istaknutim tivatskim slikarom i kiparom – Momčilom Macanovićem. Te se dvije emisije nadovezuju na prethodne u kojima je gostovao hercegnovski slikar Vojo Stanić. On je pohvalio Macanovićev rad. Prateći emisiju Bokobran Macanovića je to potaklo da izradi portret ovoga čuvenoga slikara. U prosincu ga je i posjetio u njegovu ateljeu u Herceg-Novom i poklonio mu portret.

Stranice