Bokobran

Emisija Bokobran posvećena je umjetnosti Boke kotorske. Donosi širok spektar tema – razmatraju se primjeri iz povijesnih i stilskih razdoblja, zapažaju nove tendencije na umjetničkim izložbama, vode razgovori s umjetnicima te sa stručnjacima koji se bave istraživanjem i zaštitom umjetničke baštine Boke kotorske.

Bokobran se emitira srijedom u 13:00 sati, a reprizira istoga dana u 18:30 sati. Emisiju uređuje i vodi Nevenka Šarčević, povjesničarka umjetnosti.

Emitirano: 
Srijeda, 20. rujna 2017.

Djela Vaska Lipovca u emisiji Bokobran predstavljena su u više navrata jer je riječ o umjetniku koji je ostavio nemjerljiv trag, i to ne samo u Boki kotorskoj. Tema je ove emisije retrospektivna izložba otvorena 14. rujna u Galeriji Klovićevi dvori gdje će se moći pogledati sve do 7. siječnja 2018. godine.  

Emitirano: 
Srijeda, 05. srpnja 2017.

U Bokobranu hrvatske povjesničarke i doktorice znanosti Lovorka Čoralić i Maja Katušić, zaposlene na Hrvatskom institutu za povijest, govore kako istražuju povijest Boke kotorske. Čoralić i Katušić govore o tome kako je proučavanje arhiva u Kotoru, Zadru, Zagrebu i Veneciji vrijedno za istraživanje povijesti Boke kotorske, zašto su teme iz povijesti i povijesti umjetnosti Boke kotorske važne za znanstvenike s naših prostora, zatim o pozitivnoj suradnji s kolegama iz Crne Gore kao i o stečenim iskustvima i pogledima na suradnju s lokalnim institucijama i stručnjacima.

U ovom Bokobranu gostovala je hrvatska povjesničarka umjetnosti, doktorica znanosti zaposlena na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, Katarina Horvat-Levaj koja se u hrvatskoj povijesti umjetnosti afirmirala istraživanjem barokne arhitekture.

Emitirano: 
Srijeda, 07. lipnja 2017.

Gost je Bokobrana professor emeritus na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu akademik Igor Fisković. Njegova istraživanja i stručna razmatranja arhitekture propovjedničkih redova istočnog Jadrana, objavljena su u knjizi u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, »Secundum morem patriae – Identitet crkava propovjedničkih redova u jadranskoj Hrvatskoj«. Za Bokobran, Igor Fisković izdvojio je osnovne značajke crkava dvaju samostanskih redova od 13. do 17. stoljeća, franjevaca i dominikanaca na hrvatskoj obali Jadrana, na području od Istre do Boke kotorske.

Bokeljski slikar i crtač Zoran Petrušić iz Risna ostvario je niz različitih priznanja za svoja likovna djela zbog kojih dobiva pozive da pokaže svoje radove na izložbama na našim prostorima i šire. Jedna je od takvih izložba otvorena 12. svibnja u Galeriji Cvajner u Puli. Ta je izložba ustvari potaknuta  prethodnom dojmljivom suradnjom s pulskom profesoricom Snježanom Akrap Sušac  ostvarenom prošle godine u njezinoj zbirci pjesama »Žena posve obična« kojoj je na naslovnici Petrušićev crtež „Summertime“

Bokobran s temom glavnog oltara Francesca Cabiance u franjevačkoj crkvi svetog Josipa u Kotoru predstavlja taj barokni oltar nastao za vrijeme njegova boravka u Kotoru, između 1704. i 1708. godine.

Emitirano: 
Srijeda, 26. travnja 2017.

Meštrovićevi javni spomenici: spomenik biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, čija je bista i pred crkvom Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju, te javni spomenici poput Povijesti Hrvata i Zdenca života postavljeni u samome središtu grada Zagreba ispred važnih javnih institucija, promatraju se kao simboli hrvatske kulture i nacionalnoga identiteta.

Emitirano: 
Srijeda, 12. travnja 2017.

Hrvatski je suvremeni slikar Edo Murtić u svetištu crkve svetog Eustahija u Dobroti izradio zidni mozaik s temom: »Hvala tebi Bože što sam bio na ovom svijetu« , s centralnim motivom Uzvišenja Svetog Križa. Mozaik potvrđuje važnost kulta Svetog Križa u crkvi, a dva križa u centralnom dijelu kompozicije imaju posebno simboličko značenje. O tome je već bilo riječi u jednoj od prijašnjih emisija Bokobrana kada je gostovao sadašnji župnik don Pavao Medač.

U ovome je Bokobranu gostovao dr.sc. Andrej Žmegač s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu koji istražuje profanu arhitekturu, najvećim dijelom fortifikacijsku arhitekturu kako kontinentalne tako i jadranske Hrvatske. Kao rezultate svog bavljenja tom arhitekturom, objavio je dvije vrijedne sintezne knjige, Bastioni kontinentalne Hrvatske. Prilog poznavanju fortifikacijskoga graditeljstva u Hrvatskoj od 16. do 18. stoljeća (2000. godine) i Bastioni jadranske Hrvatske (2009. godine).

Emitirano: 
Srijeda, 15. ožujka 2017.

Nastavak Bokobrana s uglednim istraživačem zadarske graditeljske baštine i stručnjakom za njezinu konzervaciju, zadarskim sveučilišnim profesorom dr. sc.  Pavušom Vežićem, donosi zaključke o povezanostima Kotora i Zadra. Profesor Vežić upućuje kako na zajedničku povijesnu administrativnu i političku upravu tako i na važne povijesne ličnosti poput Vicka Zmajevića i svetog Leopolda Bogdana Mandića koji su životom i djelom povezani sa Zadrom. Čak se i relikvija jednog od triju zaštitnika grada Zadra čuva u Kotoru: glava svetog Krševana u riznici katedrale svetog Tripuna.

Stranice