Bokobran

Emisija Bokobran posvećena je umjetnosti Boke kotorske. Donosi širok spektar tema – razmatraju se primjeri iz povijesnih i stilskih razdoblja, zapažaju nove tendencije na umjetničkim izložbama, vode razgovori s umjetnicima te sa stručnjacima koji se bave istraživanjem i zaštitom umjetničke baštine Boke kotorske.

Bokobran se emitira srijedom u 13:00 sati, a reprizira istoga dana u 18:30 sati. Emisiju uređuje i vodi Nevenka Šarčević, povjesničarka umjetnosti.

Emitirano: 
Srijeda, 16. ožujka 2016.

Ovaj je Bokobran posvećen temi istraživanja, obnove i zaštite kamene crkvice svetog Tripuna u Morinju smještenoj na sjeveroistočnom dijelu Morinja pored izvora Sutvara. Budući da je ova crkva izgrađena na istaknutoj hridi nekada davno se mnogo više isticala jer je bila vidljiva s mora. Ta nekadašnja vizura izolirane crkve u Morinju promijenjena je zbog kasnijeg razvijanja naselja i građevina koje su izgrađene u neposrednoj blizini. Ne samo da je njeno okruženje promijenjeno, nego se i crkva mijenjala jer je bila prilagođivana odnosno proširivana.

Gošća je Bokobrana istaknuta hrvatska povjesničarka umjetnosti, doktorica znanosti zaposlena na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, Katarina Horvat-Levaj. U hrvatskoj povijesti umjetnosti afirmirala se istraživanjem barokne arhitekture za što je dobila važne nagrade i priznanja. Tako je primjerice za monografiju „Barokne palače u Dubrovniku“ nagrađena Državnom godišnjom nagradom za znanost 2001. godine.

Treba voditi računa i dalje o ovim temeljito obnovljenim sakralnim objektima, i to ne samo o njima nego i o njihovu okruženju – kako intervencije u neposrednoj blizini ne bi narušavale njihovu izvornu vrijednost.

"Veliki je broj polja koja nisu ni dotaknuta, velika je i perspektiva za sve one koji se žele baviti zaštitom spomenika koja podrazumijeva proučavanje, naučni pristup i posvećenost."

Emitirano: 
Srijeda, 20. siječnja 2016.

„Samo kritična masa može promijeniti situaciju. Znači kritična masa ljudi koji bi se bavili ovom specifičnom profesijom, profesijom koja je vrlo odgovorna i gdje svaki zahvat, odnosno, čak i tumačenje može da dovede do unapređenja kulturnog djela, ili, na drugoj strani do njegove degradacije.“

„Ona je osnovna komponenta koja je nužna za vrednovanje i shvaćanje onoga što je danas nama ostalo i onoga što mi danas imamo pred svojim očima.“

U ovom je Bokobranu emitiran razgovor s istaknutom kotorskom arheologinjom Vilmom Kovačević. Za Bokobran Kovačević govori o svojem radnom iskustvu koje je stjecala na prostoru Boke kotorske, ali i šire. Može se također poslušati i na kojim je bokokotorskim arheološkim lokalitetima radila, s kojim stručnjacima je surađivala, te o njezinim trenutnim aktivnostima. 

Emitirano: 
Srijeda, 09. prosinca 2015.

Ove srijede u Bokobranu emitiran je razgovor s Hanom Mirkov, mladom tivatskom slikaricom rođenom u Splitu koja je ovo ljeto imala samostalnu izložbu u Galeriji Buća Luković u Tivtu. Za Bokobran slikarica Mirkov govori o studiranju slikarstva na Cetinju i u Bariju, svojim radovima, o likovnim tehnikama u kojima najčešće radi.

Emitirano: 
Srijeda, 25. studenog 2015.

U ovom je Bokobranu emitiran razgovor s Igorom Loinjakom, osječkim povjesničarom umjetnosti koji predaje na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Za Bokobran Loinjak govori o likovnoj kritici kojom se bavi u Osijeku, ali i o temama koje ga naročito zanimaju, a tiču se prostora Boke kotorske. Upravo je poznati naziv Boke: "Zaljev svetaca" motivirao Igora Loinjaka da počne istraživanje literature o toj temi i uputi se na "imaginarno hodočašće u Zaljev svetaca",  u kojem ga je naročito inspirirala čuvena svetačka osobnost blažene Ozane Kotorske.

U ovom Bokobranu emitiran je razgovor sa sveučilišnom profesoricom iz Splita, poznatom hrvatskom povjesničarkom umjetnosti, doktoricom znanosti Ivanom Prijatelj Pavičić. Ona se istaknula proučavanjem slikarstva Boke kotorske i Dubrovnika u drugoj polovici 15. stoljeća o čemu je objavila 2013. godine i knjigu „U potrazi za izgubljenim slikarstvom“. U toj knjizi Prijatelj Pavičić na različite načine, i različitim znanstvenim pristupima razmatra opus kotorsko-dubrovačkog slikara Lovre Marinova Dobričevića, a time naravno i slikarstva njegova razdoblja.

Stranice