Bokobran

Emisija Bokobran posvećena je umjetnosti Boke kotorske. Donosi širok spektar tema – razmatraju se primjeri iz povijesnih i stilskih razdoblja, zapažaju nove tendencije na umjetničkim izložbama, vode razgovori s umjetnicima te sa stručnjacima koji se bave istraživanjem i zaštitom umjetničke baštine Boke kotorske.

Bokobran se emitira srijedom u 13:00 sati, a reprizira istoga dana u 18:30 sati. Emisiju uređuje i vodi Nevenka Šarčević, povjesničarka umjetnosti.

Emitirano: 
Srijeda, 22. lipnja 2016.

U nastavku Bokobrana koji  tematizira vrijedan spomenik barokne arhitekture Boke kotorske – crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju, gošća je istaknuta hrvatska istraživačica arhitekture baroka, Katarina Horvat-Levaj koja je zaposlena na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Emitirano: 
Četvrtak, 16. lipnja 2016.

Crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju posvećena će biti dva nastavka emisije Bokobran u kojoj je gostovao pročelnik ureda za kulturu i kulturna dobra i tiskovnoga ureda Kotorske biskupije te župnik župe svete Ane u Đurićima, don Robert Tonsati.

Ta tema me zainteresirala i počela sam raditi usporedbe s idejom da skrenem pažnju široj stručnoj, a i laičkoj javnosti o značaju obrade interijera, ali i o značaju tog sloja za valorizaciju prostora i tumačenje njegovih vrijednosti.

Emitirano: 
Srijeda, 18. svibnja 2016.

Tema je ovoga Bokobrana srebrna oltarna pala koja se nalazi u katedrali svetoga Tripuna u Kotoru, a koju je istraživao istaknuti  stručnjak za umjetnost ranoga srednjeg vijeka i Bizanta profesor doktor Nikola Jakšić. On je, naime, o toj srebrnoj pali objavio 2013. godine izvorni znanstveni rad u znanstvenome časopisu Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru „Ars adriatica“. U emisiji se može poslušati do kojih je spoznaja došao  profesor Jakšić, po čemu je ta srebrna oltarna pala tako jedinstvena i što još sve otkriva u ovom znanstvenom radu.

„Mediteran Iva Dulčića“ naziv je izložbe koja je povodom stote obljetnice od rođenja slikara Iva Dulčića organizirana najprije u veljači u Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku, a zatim 3. svibnja u Umjetničkome paviljonu u Zagrebu. Izložba je otvorena za posjetitelje do 26. lipnja. Budući da opsežan likovni opus ovoga slikara obuhvaća radove u različitim tehnikama crteža, akvarela i ulja na platnu, fresaka, mozaika i vitraja u različitim privatnim i javnim kolekcijama, nemoguće je prikazati sve njegove radove na jednome mjestu.

Emitirano: 
Srijeda, 20. travnja 2016.

Boka kotorska i Gospa od Škrpjela nije samo jedan vez, ona je zapravo jedna cijela riznica, duhovna, umjetnička, pomorska i povijesna koja izvrsno može ilustrirati sve ono što se u Perastu i Boki kotorskoj događalo tijekom stoljeća.

Emitirano: 
Srijeda, 13. travnja 2016.

Razgovor o umjetnosti Boke kotorske s povjesničarom umjetnosti i akademikom Radoslavom Tomićem donosi niz tema kroz koje tumači svoje široko iskustvo doticaja i bavljenja ovime prostorom. To su teme koje je akademik Tomić istraživao i objavljivao u svojim znanstvenim radovima čime je ostvario golem doprinos kako povijesno-umjetničkoj struci Boke kotorske, tako i u Hrvatskoj zbog čega je dobio nagrade i priznanja. Akademik Tomić istaknuo se širokim istraživačkim interesima i ostvarenim velikim brojem znanstvenih radova iz povijesti umjetnosti od 15. do 19.

Istaknuti hrvatski akademik, pjesnik i povjesničar umjetnosti, književni i likovni kritičar, prevoditelj i antologičar iz Splita – Tonko Maroević, za Bokobran govori o svojoj povezanosti s Bokom kotorskom, kako kroz mediteranski milje, tako i njenom umjetnošću i ljudima koje je posjećivao i posjećuje, i o onima s kojima je surađivao i surađuje.

Emitirano: 
Srijeda, 16. ožujka 2016.

Ovaj je Bokobran posvećen temi istraživanja, obnove i zaštite kamene crkvice svetog Tripuna u Morinju smještenoj na sjeveroistočnom dijelu Morinja pored izvora Sutvara. Budući da je ova crkva izgrađena na istaknutoj hridi nekada davno se mnogo više isticala jer je bila vidljiva s mora. Ta nekadašnja vizura izolirane crkve u Morinju promijenjena je zbog kasnijeg razvijanja naselja i građevina koje su izgrađene u neposrednoj blizini. Ne samo da je njeno okruženje promijenjeno, nego se i crkva mijenjala jer je bila prilagođivana odnosno proširivana.

Gošća je Bokobrana istaknuta hrvatska povjesničarka umjetnosti, doktorica znanosti zaposlena na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, Katarina Horvat-Levaj. U hrvatskoj povijesti umjetnosti afirmirala se istraživanjem barokne arhitekture za što je dobila važne nagrade i priznanja. Tako je primjerice za monografiju „Barokne palače u Dubrovniku“ nagrađena Državnom godišnjom nagradom za znanost 2001. godine.

Stranice