Bokobran

Emisija Bokobran posvećena je umjetnosti Boke kotorske. Donosi širok spektar tema – razmatraju se primjeri iz povijesnih i stilskih razdoblja, zapažaju nove tendencije na umjetničkim izložbama, vode razgovori s umjetnicima te sa stručnjacima koji se bave istraživanjem i zaštitom umjetničke baštine Boke kotorske.

Bokobran se emitira srijedom u 13:00 sati, a reprizira istoga dana u 18:30 sati. Emisiju uređuje i vodi Nevenka Šarčević, povjesničarka umjetnosti.

Emitirano: 
Srijeda, 26. travnja 2017.

Meštrovićevi javni spomenici: spomenik biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, čija je bista i pred crkvom Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju, te javni spomenici poput Povijesti Hrvata i Zdenca života postavljeni u samome središtu grada Zagreba ispred važnih javnih institucija, promatraju se kao simboli hrvatske kulture i nacionalnoga identiteta.

Emitirano: 
Srijeda, 12. travnja 2017.

Hrvatski je suvremeni slikar Edo Murtić u svetištu crkve svetog Eustahija u Dobroti izradio zidni mozaik s temom: »Hvala tebi Bože što sam bio na ovom svijetu« , s centralnim motivom Uzvišenja Svetog Križa. Mozaik potvrđuje važnost kulta Svetog Križa u crkvi, a dva križa u centralnom dijelu kompozicije imaju posebno simboličko značenje. O tome je već bilo riječi u jednoj od prijašnjih emisija Bokobrana kada je gostovao sadašnji župnik don Pavao Medač.

U ovome je Bokobranu gostovao dr.sc. Andrej Žmegač s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu koji istražuje profanu arhitekturu, najvećim dijelom fortifikacijsku arhitekturu kako kontinentalne tako i jadranske Hrvatske. Kao rezultate svog bavljenja tom arhitekturom, objavio je dvije vrijedne sintezne knjige, Bastioni kontinentalne Hrvatske. Prilog poznavanju fortifikacijskoga graditeljstva u Hrvatskoj od 16. do 18. stoljeća (2000. godine) i Bastioni jadranske Hrvatske (2009. godine).

Emitirano: 
Srijeda, 15. ožujka 2017.

Nastavak Bokobrana s uglednim istraživačem zadarske graditeljske baštine i stručnjakom za njezinu konzervaciju, zadarskim sveučilišnim profesorom dr. sc.  Pavušom Vežićem, donosi zaključke o povezanostima Kotora i Zadra. Profesor Vežić upućuje kako na zajedničku povijesnu administrativnu i političku upravu tako i na važne povijesne ličnosti poput Vicka Zmajevića i svetog Leopolda Bogdana Mandića koji su životom i djelom povezani sa Zadrom. Čak se i relikvija jednog od triju zaštitnika grada Zadra čuva u Kotoru: glava svetog Krševana u riznici katedrale svetog Tripuna.

Emitirano: 
Srijeda, 01. ožujka 2017.

»Doživljavam i danas Boku kao prostor i kulturnu tradiciju povijesne Dalmacije.«

Emitirano: 
Srijeda, 15. veljače 2017.

U ovom se Bokobranu može poslušati kako profesor emeritus Nikola Jakšić govori o tome koliko je izložbeni projekt »Zagovori svetog Tripuna: blago Kotorske biskupije« izvukao iz anonimnosti bokokotorsku povijesno-umjetničku građu.

Emitirano: 
Srijeda, 01. veljače 2017.

»Ono što se može reći za umjetničko stvaranje na tlu Boke kotorske da je ono u cijelosti, ali zaista u cijelosti, integrirano, rekao bih s umjetničkim zbivanjem na Jadranu uopće i da je sva ta produkcija – jer ona je pretežito sakralna produkcija – povezana s onim što se događalo u katoličkom svijetu«.

Gost je emisije Bokobran slikar, crtač, grafičar i kipar Dimitrije Popović. Rođen je na Cetinju, a živi i stvara u Zagrebu. Tijekom 50 godina stvaranja i izlaganja na prostoru Hrvatske, Crne Gore i vrlo zapaženo u inozemstvu, njegova se umjetnička osobnost odlikovala neovisnošću i slobodom stvaralačkog izraza. Uz pozitivnu recepciju likovne kritike, Popović ima i onu šire publike – javnu i komercijalnu reputaciju, što je za zanimanje slikara iznimno zahtjevno i što rijetki uopće ostvare.

Emitirano: 
Srijeda, 04. siječnja 2017.

Prvi Bokobran u 2017. godini donosi osvrt na neke značajne izložbene manifestacije održane posljednjih mjeseci u Zagrebu. Stoga je po svojemu sadržaju nešto drukčiji od uobičajenih. Na otvorenjima Jobove retrospektivne izložbe »Vatra Mediterana« te Kožarićeve izložbe »75 godina poslije«za Bokobran govore kustosi o tome kako su koncipirali izložbe. I Giaciomettijeva izložba »Portreti sadašnjosti« u Umjetničkome paviljonu bila je predmet široke pažnje kako brojnih posjetitelja tako i likovnih kritičara.

Emitirano: 
Srijeda, 21. prosinca 2016.

Tema je Bokobrana likovni opus Antuna Šojata sa Prčanja (1911. – 1974.)  Živeći i radeći u Zagrebu kao nastavnik najveći dio svoga radnog vijeka, ipak je uvijek rado dolazio u Boku kotorsku, na kraće ili dulje posjete. Boka je bila Šojatov neiscrpan izvor inspiracije. Na njegovim slikama najzastupljeniji su upravo bokeljski motivi.

Bokobran daje kratki biografski prikaz Šojatova života, a ističu se i obilježja njegova slikarskog puta, i slikarstva, o čemu govori akademik Tonko Maroević koji je između ostaloga istaknuo:

Stranice