Bokobran

Emisija Bokobran posvećena je umjetnosti Boke kotorske. Donosi širok spektar tema – razmatraju se primjeri iz povijesnih i stilskih razdoblja, zapažaju nove tendencije na umjetničkim izložbama, vode razgovori s umjetnicima te sa stručnjacima koji se bave istraživanjem i zaštitom umjetničke baštine Boke kotorske.

Bokobran se emitira srijedom u 13:00 sati, a reprizira istoga dana u 18:30 sati. Emisiju uređuje i vodi Nevenka Šarčević, povjesničarka umjetnosti.

Emitirano: 
Srijeda, 15. ožujka 2017.

Nastavak Bokobrana s uglednim istraživačem zadarske graditeljske baštine i stručnjakom za njezinu konzervaciju, zadarskim sveučilišnim profesorom dr. sc.  Pavušom Vežićem, donosi zaključke o povezanostima Kotora i Zadra. Profesor Vežić upućuje kako na zajedničku povijesnu administrativnu i političku upravu tako i na važne povijesne ličnosti poput Vicka Zmajevića i svetog Leopolda Bogdana Mandića koji su životom i djelom povezani sa Zadrom. Čak se i relikvija jednog od triju zaštitnika grada Zadra čuva u Kotoru: glava svetog Krševana u riznici katedrale svetog Tripuna.

Emitirano: 
Srijeda, 01. ožujka 2017.

»Doživljavam i danas Boku kao prostor i kulturnu tradiciju povijesne Dalmacije.«

Emitirano: 
Srijeda, 15. veljače 2017.

U ovom se Bokobranu može poslušati kako profesor emeritus Nikola Jakšić govori o tome koliko je izložbeni projekt »Zagovori svetog Tripuna: blago Kotorske biskupije« izvukao iz anonimnosti bokokotorsku povijesno-umjetničku građu.

Emitirano: 
Srijeda, 01. veljače 2017.

»Ono što se može reći za umjetničko stvaranje na tlu Boke kotorske da je ono u cijelosti, ali zaista u cijelosti, integrirano, rekao bih s umjetničkim zbivanjem na Jadranu uopće i da je sva ta produkcija – jer ona je pretežito sakralna produkcija – povezana s onim što se događalo u katoličkom svijetu«.

Gost je emisije Bokobran slikar, crtač, grafičar i kipar Dimitrije Popović. Rođen je na Cetinju, a živi i stvara u Zagrebu. Tijekom 50 godina stvaranja i izlaganja na prostoru Hrvatske, Crne Gore i vrlo zapaženo u inozemstvu, njegova se umjetnička osobnost odlikovala neovisnošću i slobodom stvaralačkog izraza. Uz pozitivnu recepciju likovne kritike, Popović ima i onu šire publike – javnu i komercijalnu reputaciju, što je za zanimanje slikara iznimno zahtjevno i što rijetki uopće ostvare.

Emitirano: 
Srijeda, 04. siječnja 2017.

Prvi Bokobran u 2017. godini donosi osvrt na neke značajne izložbene manifestacije održane posljednjih mjeseci u Zagrebu. Stoga je po svojemu sadržaju nešto drukčiji od uobičajenih. Na otvorenjima Jobove retrospektivne izložbe »Vatra Mediterana« te Kožarićeve izložbe »75 godina poslije«za Bokobran govore kustosi o tome kako su koncipirali izložbe. I Giaciomettijeva izložba »Portreti sadašnjosti« u Umjetničkome paviljonu bila je predmet široke pažnje kako brojnih posjetitelja tako i likovnih kritičara.

Emitirano: 
Srijeda, 21. prosinca 2016.

Tema je Bokobrana likovni opus Antuna Šojata sa Prčanja (1911. – 1974.)  Živeći i radeći u Zagrebu kao nastavnik najveći dio svoga radnog vijeka, ipak je uvijek rado dolazio u Boku kotorsku, na kraće ili dulje posjete. Boka je bila Šojatov neiscrpan izvor inspiracije. Na njegovim slikama najzastupljeniji su upravo bokeljski motivi.

Bokobran daje kratki biografski prikaz Šojatova života, a ističu se i obilježja njegova slikarskog puta, i slikarstva, o čemu govori akademik Tonko Maroević koji je između ostaloga istaknuo:

Emitirano: 
Srijeda, 07. prosinca 2016.

Ovaj se Bokobran nastavlja na temu prethodnoga u kojemu je gostovao hrvatski povjesničar umjetnosti Ive Šimat Banov, i u kojemu je bilo riječi o kiparskim djelima 20. stoljeća koje su realizirali hrvatski kipari u Boki kotorskoj. Pri tome se u ovoj emisiji stavlja naglasak na kotorsko-splitskog kipara i slikara, Vaska Lipovca te drugog hrvatskog kipara Kostu Angelija Radovanija – autore vrijednih monumentalnih brončanih vratnica na važnim sakralnim spomenicima Kotorske biskupije. Oboje su vratnice nastale u razdoblju od 70-ih do 90-ih godina prošloga stoljeća.

U ovome Bokobranu poslušajte razgovor sa splitskim povjesničarom umjetnosti, sveučilišnim profesorom doktorom Ivom Šimatom Banovim. Govorio je o temama svojega stručnog interesa kojima se desetljećima sustavno bavi, također organizira izložbe i piše monografske obrade likovnih opusa hrvatskih likovnih kreatora. Kao jedan od vrijednih rezultata njegova rada, sintezni je prikaz hrvatskoga kiparstva od pedesetih godina naovamo u knjizi  »Hrvatsko kiparstvo od 1950. godine do danas« koja je izdana 2013. godine i za koju je primio je godišnju nagradu »Radovan Ivančević«.

U ovome se Bokobranu daje kratak osvrt na život, stvaralački put i ostvarenja hrvatskoga slikara Joze Kljakovića iz Solina koji je tridesetih godina prošloga stoljeća boravio u Boki kotorskoj kako bi naslikao 12 velikih slika, 12 ulja na platnu, a koja se nalaze na stropu u unutrašnjosti crkve svetoga Eustahija u Dobroti. Na tim je slikama prikazao život i mučeništvo svetoga Eustahija.

Stranice