Hrvatska

Muzej za umjetnost i obrt otvorio je u srijedu, u organizaciji s Fondacijom Murtić izložbu grafika Ede Murtića, što je i završnica svečanog obilježavanja 100. obljetnice umjetnikova rođenja. Izložba predstavlja limitiranu ediciju nove grafičke mape "Nove apstrakcije" nastale na temelju Murtićevih gvaševa, ali i dosadašnje djelatnosti Fondacije koja se brine o ostavštini jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća. 

MUO uskoro u obnovu, Fondacija u zamahu

Prije 174 godine hrvatski jezik proglašen je službenim. Hrvatski sabor podsjetio je u utorak kako je na današnji dan, prije 174 godine,  hrvatski jezik proglašen službenim umjesto dotadašnjeg latinskog. Sabor je povijesnu odluku o narodnom jeziku u službenoj uporabi, donio 23. listopada 1847. godine, a u njegovu radu počinje se primjenjivati od 1848.

U ponedjeljak, 6. prosinca 2021., s početkom u 11 sati, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, održat će se 26. Forum hrvatskih manjina.

„Subetnički identiteti hrvatskih manjinskih zajednica – između tradicije i sredstva asimilacije“ tema je ovogodišnjeg Matičina stručnoga skupa koji svake godine tematizira određeni segment života hrvatskih manjinskih zajednica u Austriji, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Mađarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji.

Članovi Savjeta Vlade su predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske i članovi po položaju, predstavnici državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva. Na prijedlog Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske imenovala je nove članove Savjeta Vlade Republike Hrvatske izvan domovine na idući mandat od 4 godine.

Vukovar obilježava 30 godina od sloma herojske obrane grada i agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba u kojoj je poginulo i nestalo 2717 hrvatskih branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.

Grad na Dunavu bio je pod opsadom 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga 1991. njegovom okupacijom koja je potrajala sve do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja nakon koje su se Vukovarci konačno vratili svojim domovima koje je prije toga trebalo obnoviti.

Predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković rekao je na 3. svjetskom festivalu hrvatske književnosti da kultura Hrvata u Crnoj Gori traje više od jednog tisućljeća na zaokruženom prostoru pa ona zato prerasta u civilizaciju.

Deković je dodao kako etničko, kulturno i duhovno trajanje bokeljskih Hrvata ima pisanih potvrda u kamenu, na pergameni, što naš narod svrstava u zapadnoeuropsku civilizaciju.

Monografija dr.  Mirjane Blagojević, odvjetnice i povjesničarke prava iz Beograda, "Pod okriljem Svetog Nikole i Svetog Vlaha: Pomorsko pravo u Kotoru i Dubrovniku po odredbama njihovih statuta“, koju su krajem 2020. objavili izdavačka kuća HeraEdu iz Beograda i Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru, bit će predstavljena večeras, 15. 11., s početkom u 19 h. Monografija će imati svoje premijerno predstavljanje u Republici Hrvatskoj, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.

“Priče sa Prčanja” doista diraju u dušu, a čuti sve o autoru Željku Brguljanu i upoznati se s knjigom sjećanja na Prčanj iz vremena njegovog djetinjstva, dobila je priliku i zagrebačka publika u ponedjeljak (8. studenoga), u Dvorani Jure Petričevića. Promocija je održana u organizaciji Ogranka Matice hrvatske iz Boke kotorske.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je predstavnike hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori Adrijana Vuksanovića, predsjednika Hrvatske građanske inicijative i Zvonimira Dekovića, predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore. Ovo je treći sastanak predsjednika Milanovića u posljednjih, skoro godinu dana, s vodećim ljudima HGI - ja i HNV - a, što svjedoči o intenzivnim i kvalitetnim relacijama državnog vrha Republike Hrvatske i institucijama Hrvata u Crnoj Gori.

Književnik Miro Gavran novi je predsjednik Matice hrvatske izabran na četverogodišnji mandat većinom glasova Skupštine u subotu navečer u Zagrebu.

Hrvatski književnik Miro Gavran rođen je u Gornjoj Trnavi 1961. Piše drame, romane, pripovijetke. Član je i suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Gavran je najizvođeniji hrvatski dramski pisac. Djela su mu prevedena na 40 jezika. Njegove knjige su imale više od 250 izdanja u zemlji i inozemstvu.