Hrvatska

Na prijedlog Academiae Cravaticae, neprofitne udruge koja se bavi kulturnom zaštitom kravate, Hrvatski sabor 2008. godine proglasio je 18. listopada  hrvatskim Danom kravate. Od tada se taj dan svake godine svečano obilježava programima diljem Hrvatske.  Academia Cravatica već desetljećima radi na svjetskoj promociji kravate pa se taj dan – Dan kravate – svake godine proslavlja i internacionalno. Naime, svjetska javnost zainteresirana je za kravatu, što potvrđuje da je kravata hrvatska, europska i svjetska pokretna baština.

Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu proslavit će 100. obljetnicu svog osnutka mnogim događajima tijekom ove akademske 2021./2022 godine, a proslava će službeno i svečano početi u subotu, 16. listopada, koncertom "Alumni 100" Simfonijskog orkestra Muzičke akademije. Koncert će biti održan u sklopu ciklusa "Lisinski subotom" pod ravnanjem maestra Nikše Bareze, sa solisticama violončelisticom Jadrankom Gašparović i pijanisticom Martinom Filjak.

Bunjevački govori, koji pripadaju novoštokavskom ikavskom dijalektu štokavskoga narječja hrvatskoga jezika, upisani su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro, priopćilo je u petak Ministarstvo kulture i medija.

Prijedlog za utvrđivanje ovog nematerijalnog kulturnog dobra usvojen je prošloga tjedna na sjednici Stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnoga dobra pri Ministarstvu kulture i medija na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Hrvatsko društvo filmskih djelatnika odabralo je igrani film "Tereza37" Danila Šerbedžije za hrvatskog kandidata za američku filmsku nagradu Oscar u kategoriji najboljeg međunarodnog dugometražnog filma. Šerbedžijin film izabran je između njih sedam, s većinom glasova u drugom krugu, rekao je na konferenciji za novinare Goran Ribarić, predsjednik 15-člane komisije koja je odlučivala o hrvatskom kandidatu. U konkurenciji su bili još filmovi "A bili smo vam dobri" Branka Schmidta, dugometražni dokumentarac "Ljubav oko svijeta" Anđele i Davora Rostuhara, "Murina" Antonete Alamat

Prigodnim tradicionalnim programom „Da se ne zaboravi“ Dubrovčani u petak obilježavaju 30 godina od početka srpsko-crnogorske agresije na Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu - 1. listopada 1991. godine.

Predstavljanje likovne monografije akademske slikarice Vesne Šojat, u organizaciji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, upriličeno je 27. rujna 2021. u palači Matice hrvatske u Zagrebu.

Knjigu Marka Marulića "Judita - Izdanje u spomen petstote obljetnice prvotiska", koju je priredio Bratislav Lučin objavili su u knjižnici Posebnih izdanja Matica hrvatska i Književni krug Split - Marvlianvm. Priređivač knjige u predgovoru ističe kako je pojava prvotiska Marulićeve Judite za hrvatsku književnost i kulturu neobično važan događaj i ako ga promotrimo iz kulturnog obzora onog vremena, i ako iz današnjice gledamo na njegovo značenje u proteklih pet stoljeća. 

Zbog iznimno niskog vodostaja Kupe, Gradski muzej u Sisku organizirao je višednevni podvodni arheološki pregled korita rijeke, a među pronađenim materijalom je i dobro sačuvani drveni čamac izrađen iz jednog trupca, čije je uzorak radi utvrđivanja starosti poslan u američki laboratorij.

Dvojezično izdanje romana “Anđeo” predstavili su književnica Anita Martinac, predsjednik UV HMI-ja Milan Kovač, Sanja Pažin u ime nakladnika, recenzent Anto Pranjkić i autorica

Državni arhiv u Dubrovniku predstavio je u petak javnosti prijepise pisama dvojice sudionika ekspedicije portugalskog pomorca i istraživača Fernanda Magellana na prvom putovanju oko svijeta, koji se od 16. stoljeća čuvaju u arhivu Dubrovačke Republike.

Lovro Kunčević iz Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku istaknuo je kako je pisma 1899. godine objavio Eugen Đelčić, čiji je brat Josip bio dugogodišnji arhivar u Dubrovniku i autor prvoga suvremenog kataloga arhiva.