veljače 2022

Petak, 04. veljače 2022.

Jasno kao dlan, jednom demagoško-provincijalnom popularizmu došao je kraj. 

Apostolski eksperiment radikalno svetosavskog etnocentrizma duboko se survao u bezdan srednjovjekovne tmine tako da iz potpaljuba nijeste mogli da dođete gore na palubu.

Hrvatski pjesnik Stijepo Mijović Kočan je  sa suprugom Mirjanom čestitao  današnji blagdan sv. Tripuna svim bokeljskim katolicima.

Stijepo Mijović Kočan je  dio  svog stvaralaštva posvetio i Hrvatima u Boki te je Boku na taj način  u pjesmama učinio besmrtnom.

Kao rođenom Konavljaninu ovom prigodom također mu čestitamo blagdan sv. Vlaha, uz obilje lijepih želja i novih stihova.

Četvrtak, 03. veljače 2022.

Sveti Tripun je rođen  oko godine 232. u Frigiji, gradu Kampsadi (Lampsako),  koji je tada pripadao rimskoj provinciji Apamei. Ta je regija došla pod rimsku vlast 116. god. poslije Krista i zauzimala je veliki dio Male Azije  te je u III. stoljeću pored Rima imala najveći broj kršćanskih zajednica. Kampsada je već u IV. stoljeću bila biskupsko sjedište, a stanovništvo se pretežno bavilo poljoprivredom i stočarstvom. Jedan od prvih biskupa Kampsade Partenio (IV. st.) proglašen je svetim.

Proteklog tjedna Radio Tivat je organizirao debatu s predstavnicima političkih stranaka i koalicija u Skupštini Općine Tivat na temu aktualne situacije u našem gradu. U dvosatnoj debati sudionici su polemizirali tko je kriv zbog neusvajanja Budžeta za tekuću godinu, o društvenim prilikama u tivatskoj Općini, koje je najbolje rješenje za izlazak iz krize i još puno toga. Hrvatsku građansku inicijativu je predstavljao potpredsjednik stranke i predsjednik Općinskog odbora HGI Tivat Ilija Janović.

U subotu, 29. siječnja 2022. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu započeo je Program cjeloživotnog učenja „Laudato si’! Dijalogom do cjelovite ekologije“ koji je Senat Hrvatskog katoličkog sveučilišta donio na  5. sjednici 4. saziva 21. rujna 2021. godine.
Srijeda, 02. veljače 2022.
Upis Bokeljske mornarice na listi UNESCO-a

Godine 809. mletačkim brodom donesene su moći sv. Tripuna i pohranjene u dalmatinskom gradu Kotoru.  

U prvoj rečenici upisa na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine stoji –Bokeljska mornarica je tradicionalna, nevladina pomorska organizacija osnovana u Kotoru, Crna Gora 809. godine“.

Međutim iz povijesti je poznato da se Crna Gora prvi put pominje skoro 500 god. kasnije tj 1296. godine. Ispravan tekst je „osnovana u Kotoru, u današnjoj Crnoj Gori“

 

U petak, 28. 1. 2022. u dvorani  za sastanke Centra NVO u Kotoru je održana konferencija za medije povodom završetka realizacije projekta „Naš izbor je zdrav život“, koji je sprovodila NVO Eko Centar DELFIN iz Kotora, u suradnji sa SK LAHOR, istaknutim planinarom Marjanom Šantićem, OO Crvenog krsta iz Kotora, OŠ „Veljko Drobnjaković“ iz Risna i OŠ „Nikola Đurković“ -  Radanovići. Projekt je financiran u okviru Natječaja  za NVO iz budžeta Općine Kotor za 2020.godinu.

Turistička organizacija općine Tivat je protekle godine podržala zainteresirane lokalne privrednike u procesu dobivanja oznake Good Travel Seal. Riječ je o ekološkoj oznaci, koja se posebno fokusira na dva aspekta: 1) održivost i 2) zdravlje i sigurnost. Ovi kriteriji su bazirani na praktičnim zahtjevima kojima je lako upravljati, a dodatni benefiti su: promocija u okviru vodiča „Good Travel Guide” i stjecanje dodatnih znanja o zahtjevima turista s međunarodnog tržišta.

Povodom obilježavanja Proljetnog festivala u okviru „Dana Kine“, koji se uz podršku Veleposlanstva NR Kine u Crnoj Gori održavaju u Kotoru, Kulturni Centar „Nikola Đurković“ Kotor u suradnji sa Kancelarijom za međunarodnu suradnju Općine Kotor i Kancelarijom za vanjske poslove grada Xi'an organizira izložbu fotografija i umjetnina pod nazivom „Očaravajući Xi'an – spoj drevnog i savremenog“.

Emitirano: 
Utorak, 01. veljače 2022.

Danas smo se osvrnuli na izložbu „Faculet i bareta”, autora Nevena Staničića i Marije Saičić, a u suradnji Muzeja i galerije Tivat i Centra za Kulturu Tivat. Za izložbu su korišteni eksponati donacije šešira i kapa Centra za kulturu Tivat od strane Ana Marije Galić i privatnih kolekcija Anuške Vlahović i Ivane S. Štilet. Što je u prošlosti predstavljao faculet i bareta prisjetili smo se osvrnuvši se na tadašnje običaje.

Stranice