Najnovijie

POSJETA GRADONAČELNIKA DUBROVNIKA KOTORU

23 studeni Kotor – Delegacije grada Dubrovnika predvođene gradonačelnikom Androm Vlahušićem na poziv gradonačelnice Kotora Marije Ćatović danas je posjetila Kotor. Sastanku su prisustvovali veleposlanik Republike Hrvatske Petar Turčinović i generalni konzul Božo Vodopija.
Ovo je prva zvanična posjeta gradonačelnika Dubrovnika Opštini Kotor.

Pročitajte više

KOTOR PROSLAVIO 21. STUDENI DAN OSLOBOĐENJA

21. 11. 2010 KOTOR - Svečana sjednica Skupštine općine Kotor odrzana je danas Povodom 21. studenog dana oslobođenja grada u dvorani Centra za kulturu „Nikola Đurković". Među brojnim zvancama bili su predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, članovi Vlade predstavnici diplomatskog kora, gradonacelnici susjednih općina, gosti iz Trogira kao i mnoge druge zvanice iz javnog, kulturnog, i politickog zivota Boke i Crne Gore. Prisutne je pozdravio predsjednik Skupštine dr. Nikola Konjević koji je, između ostalog, kazao: „Tradicionalne vrijednosti i način življenja u ovom gradu koji pamti milenijume, obavezuju i nas, kao sadašnje reprezente lokalne vlasti, kako da poštujemo civilizacijske domete ovoga kraja, tako i da unaprijedimo kvalitet života naših građana."

Pročitajte više

ŽIVOT JEDNOG TRADICIONALNOG PERAŠKOG KOKOTA

19. 11. 2010. Tivat - U Centru za kulturu Tivat održana premijera dokumentarnog filma „Život, priključenija i održivi razvoj jednog tradicionalnog peraškog kokota“, autora Vladimira Perovića. Brojne posjetitelje u ime producenta Centra za kulturu Tivat  su pozdravili Milena Radojević i  Neven Staničić. Više poslušajte u audio zapisu.
 
Audio:  Vladimir Perović - Autor filma
{mp3}Perovic_za_internet{/mp3}
Audio: Neven Staničić - Producent filma
{mp3}Stanicic_za_intrenet{/mp3}

Pročitajte više

21. STUDENI DAN OPĆINE TIVAT

PETER MUNK PROGLAŠEN POČASNIM GRAĐANINOM TIVTA
19.11.2010. - Tivat Povodom 21. studenog, Dana Općine Tivat , odrzana je Svečana sjednica Skupštine općine Tivat u prisustvu velikog boraj zvanica, gradonačelnik Općine Tivat, Miodrag Kankaraš je govorio o Tivtu i njegovom razvoju. Za počasnog gradjanina grada Tivta proglasen je Piter Munk. Više poslušajte u našim audio prilozima.Polaganjem kamena temeljca novih objekata- Muzičke škole i Dječijeg Vrtića. Smotrom i predajom zastave odredu Bokeljske mornarice na novom Gradskom trgu otpočeo je niz manifestacija u okviru proslave 21. studenog dana Općine Tivat.
Audio:  Miodrag Kankaraš - fradonačelnik općine Tivat
{mp3}kankarasdantivta{/mp3}
Audio: Natali Munk
{mp3}natali_mank{/mp3}

Pročitajte više

„FUNDAMENTALNA DIJELA O CRNOJ GORI: 1989-2010“

17. 11. 2010. Kotor - Sinoć je u Kotoru, u Gradskoj Biblioteci otvorena izložba pod nazivom: „Fundamentalna dijela o Crnoj Gori: 1989-2010. Izložbu knjiga organizirali su Centralna narodna biblioteka „Đurđe Crnijević", sa Cetinja i Kulturni centar „Nikola Đurković".
Izložbu je otvorila gradonačelnica Kotora Marija Ćatović. Ona je u pozdravnom govoru saopćila: „Nacionalna biblioteka Crne Gore jedna je od temeljnih institucija naše države. Ona je riznica pisane kulturne baštine, koja čuva materijalne dokaze o crnogorskoj kulturnoj stvarnosti, o postanku i identitetu naroda, nastvljajući bagatu tradiciju crnogorskog bibliotekarstva, dugu više od pet vjekova." Prisutnima se obratila i Jelena Đurović, direktorica Centralne narodne biblioteke "Đurđe Crnojević". Ona je istakla da posebnu cijelinu čini publikacija o Kotoru i Boki, čije se bogato kulturno nasleđe može kontinuirano pratiti od IX stoljeća, a sačuvano je u tragovima zidara, brodara, kovača, slikara, apotekara, štampara, književnika. Ona je apostrofirala značaj Izložbe postera „Stranci o Crnoj Gori", na kojima je sugestivno prikazano kako su strani pisci, povjesničari, istraživatelji, od početka XIX stoljeća do danas doživljavali Crnu Goru i divili joj se.
Audio:  Marija Ćatović - gradonačelnica Kotora
{mp3}nmarija_catovic{/mp3}
Audio: Jelena Đurović - direktorica Centralne narodne biblioteke
{mp3}jelena_dzurovic{/mp3}

Pročitajte više

JADRANSKO BRODOGRADILISTE "BIJELA" - GRIT KONAČNO NAPUŠTA BOKU

17. 11. 2010 Bijela - Jadransko brodogradilište „Bijela" počeće uskoro izvoz otpada nastalog nakon remonta brodova - upotrebljenog grita - čime se stvaraju ekološko-tehničke uvjeti da se konačno formira već najavljivano zajedničko preduzeće za posao remonta mega jahti sa tivatskom firmom "Porto Montenegro" i francuskom kompanijom "Compositeworks".
Predsjednik Borda direktora brodogradilišta Bijela Stanko Zloković saopštio je da je ta firma već potpisala ugovor sa jednom hrvatskom kompanijom, koja bi trebala da u narednim mjesecima obavi izvoz oko 27 tisuća kubika upotrebljenog grita iz Bijele. Na taj način oslobodiće se prostor u sjevernom dijelu brodogradilišta gdje bi početkom naredne godine trebalo da krene izgradnja remontnog centra za mega-jahte. Za početak je predvidjena instalacija dva travel-lifta za podizanje iz mora manjih i srednjih jahti, kao i opremanje ukupno oko 25 tisuća kvadrata modernih radionica sa svim sadržajima za opravku jahti.
Splitska firma "Lalizas marina" bi po ugovoru sa Jadranskim brodogradilištem, u Republiku Gvineju uskoro trebalo da izveze skoro 60 hiljada tona rabljenog grita, pri čemu se mora ispoštovati komplikovana administrativno-pravna procedura po Bazelskoj konvenciji jer se upotrebljeni grit smatra po životnu sredinu opasnim industrijskim otpadom. Vrijednost čitavog posla je 2,5 miliona eura, a brodogradilište Bijela je već konkurisalo i za kredit kod poslovnih banaka, kojim će finasirati realizaciju tog posla nakon dobijanja svih potrebnih saglasnosti od crnogorskih i vlasti Republike Gvineje.
Siniša Luković
Audio: Predsjednik borda direktora - Stanko Zloković
{mp3}STANKO_ZLOKOVIC{/mp3}
Audio:  Dr. Igor Šipić - Iz emisije Neptun
{mp3}IGOR_SIPIC_neptun{/mp3}

Pročitajte više

KILIMANDZARO - PESTINGRAD - BOKA

14. 11 Kotor - Pet clanova crnogorsko-hrvatske ekspedicije naslo se na njegovom najvecem vrhu, Uhuru peak-u, dana 08.10.2010.,zanimljivo, istoga dana kada i Hans Meyer, prvi "osvajac" Kilimanžara, davne 1889. godine. Osvajanje Kilimandzara predstavlja jos jedan veliki uspjeh crnogorskog planinarskog sporta, fenomenalan uspjeh planinarskog kluba "Pestingrad" iz Kotora, kao i moj licni uspjeh.
Kilimandžaro, (Bijelo brdo ili Snježno brdo) najveca planina Afrike i jedna od najvecih planina svijeta. Nakon Everesta na Himalajama u Aziji, Akonkagve na Andima u Juznoj Americi i nakon Mount McKinley-ja u Sjevernoj Americi, predstavlja cetvrti po redu najvisi vrh nekog kontinenta na svijetu. Izdize se na 5895 m iznad nivoa mora, u istocnoj centralnoj Africi, tri stepena geografske sirine juzno od ekvatora. Na planini se smjenjuju različite klimatske zone. Dok na podnožju vlada tropska klima na vrhu je to alpska. Od 1987. godine je Kilimandzaro pod zaštitom UNESCO- a. Kilimandzaro, prema jednom od nekoliko mogucih tumacenja na Swahili jeziku znaci "planina demona", predstavlja simbol strahopostovanja za stanovnistvo koje zivi u njegovom podnozju. Ipak, "demoni" Kilimanzara su bili milostivi prema nama. 
Antonio Škanata
Audio: Antonio Škanata
{mp3}antonio_skanata{/mp3}
Audio:  Ivan Perčin
{mp3}ivan_percin{/mp3}

Pročitajte više

IN MEMORIAM – BRANKO NIKOLIĆ "1957–2010"

10.11.2010 g. Tivat - Tiho i nenametljivo kako je i živio, napustio nas je diplomirani inženjer elektronike Branko N. Nikolić (53), spoljni suradnik Dux radija, i čovjek koji je svim svojim bićem i djelom radio za dobrobit svog zavičaja - Donje Lastve, Tivta i Boke Kotorske. Brankovo veliko srce nažalost, nije uspjelo da održi tempo sa njegovom neiscrpnom stvaralačkom energijom, kako onom koju je ispoljavao svakodnevno na poslu u kompaniji „Porto Montenegro“ koji ga je nakon nekoliko desetljeća, ponovno vratio u njegovu Lastvu i toliko voljeni zavičaj, tako i u svim drugim brojnim društvenim aktivnostima kojima se Branko posvećivao.
      Čovjek koji se profesionalno opredijelio za jednu egzaktnu i vrlo mjerljivu nauku kakva je elektronika, u duši je bio sušta suprotnost – pravi poeta i slobodoumni umjetnik koji je uživao u nekim malim stvarima koje ljudi neblagoslovljeni senzibilitetom kakav je Branko imao, nikada i ne zapaze. U ispucaloj površini starih drvenih škura, potamnjelim kamenim fasadama drevnih bokeljskih palača, mirisu masline, ispucalim šipcima, nepreglednom i uvijek iznova neobjašnjivom moru, Branko je nalazio stalnu inspiraciju. Njegove fotografije obilježile su i internet stranice Dux radija sa kojim je od početka saradjivao i dao nemjerljiv doprinos razvoju našeg radija stručnim, kreativnim radom i savjetima. Njegova foto svjedočanstva dio su bogate arhive Foto-kino i video kluba „Mladost“ iz Donje Lastve čiji je Branko takodje bio član, njegovi emocijama nabijeni tekstovi posvećeni drvenim barkama, rogaču, žućenici, mimozi ili drevnoj Bokeljskoj mornarici, svaki za sebe, posebna su mini-umjetnička djela koja će ostati trajni zapisi Brankove ogromne ljubavi za Boku. Ta je ljubav u decenijama njegove odvojenosti od zavičaja, dok je studirao i radio u Beogradu, tukao svjetska mora kao pomorac na kompaniji „Dabinović“ ili živio i radio u dalekoj i hladnoj Moskvi, gotovo eruptivno rasla i nagonila ga da se u slobodno vrijeme intenzivno posvećuje proučavanju ali i promociji Lastve, Tivta i Boke. Poput mitskog grčkog junaka Jasona, za koga je sumnjao da se ovaj svojevremeno obreo u Boki, i Branko je uporno tragao za svojim „Zlatnim runom“ – vrijednim simbolima, etnografskom i kulturološkom baštinom, povijesnim ličnostima, dogadjajima i starim običajima koji su obilježili Boku. Svjetski čovjek kakav je bio, Branko je bio slobodouman i tolerantan sagovornik, koji je u svakoj osobi sa kojom se sreo - domaćom ili fureštom bez obzira sa koje strane svijeta došla, tražio prije svega čovjeka – partnera za razgovor, druženje i razmjenu iskustava. U tome mu je ovaj realni svijet nerijetko bio mali pa je Branko i u onom (virtuelnom na internetu) kreirao više mjesta na kojima i dalje živi njegova Boka – u od nerazumnih divelopera i sumanutih urbanističkih planova odbranjenoj Tunji, u drvenim barkama koje su ponovno došle u fokus naše javnosti, u drevnim običajima, narodnoj nošnji, pjesmama, meštrima, barkariolima, ribarima o kojima je fotografijom ili riječju, Branko ispisivao te stranice.
       Mediteranac koji je sponu sa svojim zavičajem osjećao i u tako efemernim stvarima, kao kada bi u hladnoj i snijegom zatrpanoj Moskvi na tezgi samoposluge naišao na šaku mendula ili sušenih smokava, prije samo par mjeseci ponovno se za stalno vratio u roditeljski dom i rodno mjesto. Sretan kao malo dijete jer mu se napokon ukazala šansa da ga i posao veže za zavičaj Branko je, nažalost, prekratko bio u prilici da u tome uživa. Otišao je iznenada, a u srcima svih koji smo ga poznavali ostavio je ogromnu prazninu, tugu ali i ponos što smo imali privilegiju poznavati ga, druziti se i učiti od njega kako prepoznati prave vrijednosti čovjeka, toleranciju, humanost, iskonske vrijednosti, kao i Boku koju je toliko volio da kada smo ga pitali koja bi to jedinica mjere bila „ to se ne mjeri to je nemjerljivo čuvajmo je ocuvajmo i prenosimo tu ljubav i njenu vrjednost na druge“Branka Nikolica ispratiti ćemo na vječni počinak 10.11.2010.god. u 15 sati na mjesnom groblju u Donjoj Lastvi - Tivat.
REDAKCIJA RADIO DUX-A
Audio:

Branko Nikolić

{mp3}baki{/mp3}

Pročitajte više

Stranice