U maloj dvorani Vatroslava Lisinskog 26. listopada održana je Glavna skupština Matice hrvatske. Skupštinu su uz 155 zastupnika s pravom glasa iz svih ogranaka Matice hrvatske uveličali gosti – Dubravka Đurić Nemec, izaslanica ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek; povjerenik za kulturna dobra i voditelj Ureda za kulturna dobra vlč. Vlado Mikšić, izaslanik zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše; Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar; Gordan Ravančić, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest; Mislav Grgić, veliki meštar Družbe Braća Hrvatskog Zmaja; Darko Majstorović, predsjednik Strukovne udruge kriminalista i Vladimir Miletić, predsjednik podružnice te udruge za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Lobel Machala knjižničarski savjetnik i rukovoditelj Odjela Bibliografsko središte, uime ravnateljice NSK te direktorice u Privrednoj banci Zagreb Vilijana Belas i Jadranka Krajina, predstavnice donatora MH.

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u svom se govoru osvrnuo na dosadašnji dio mandata na čelu najstarije hrvatske kulturne ustanove istaknuvši najvažnije projekte i aktivnosti ostvarene u protekloj godini. Uz osnutak pet novih ogranaka (Čapljina, Prag, Stari Grad na Hvaru, Kutjevo i Otočac) i značajan priljev novih članova, održano je više od dvije stotine različitih događaja u središnjici i iznimno uspješan Treći festival knjige u Matici hrvatskoj, dok je u ograncima održano više od pet stotina i pedeset događaja, a utemeljeno je i Vijeće ogranaka Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini.

Gavran je podsjetio na najvažniji događaj, odnosno 26. siječnja kada je na inicijativu Matice hrvatske Hrvatski sabor donio Zakon o hrvatskom jeziku. Vlada RH potvrdila je petnaest članova Vijeća za hrvatski jezik iz petnaest važnih kulturnih i obrazovnih institucija, a 23. listopada održana je i prva sjednica toga tijela čiji je predsjednik na prijedlog Matice hrvatske postao Marko Tadić. Usto su u Vijeće ušli donedavni član Matičine Radne skupine za izradu toga zakona akademik Mislav Ježić te član Glavnog odbora dekan Filozofskog fakulteta u Osijeku Ivan Trojan. Također, na inicijativu Matice hrvatske i Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" Hrvatski sabor proglasio je 2025. godinu 1100. obljetnicom utemeljenja Hrvatskog Kraljevstva.

Ustvrdio je kako je sve ono naznačeno na početku mandata u njegovu četverogodišnjem programu, ali i mnogo više od najavljenoga, dosad već ostvareno. To ne bi bilo moguće bez bezrezervne podrške i zauzimanja članova Predsjedništva, Glavnog odbora i matičara iz ogranka i odjela te zaposlenika iz središnjice, na čemu im je zahvalio. Zahvalu je uputio i Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, Gradu Zagrebu kao i svim donatorima, sponzorima i simpatizerima.

Uz redovna izvješća gospodarskog tajnika Ivice Nuića o radu MH za 2023. i planu rada MH za 2025, prihvaćeno je Izvješće Nadzornoga odbora i Časnoga suda, Financijsko izvješće MH za 2023. i prijedlog Financijskog plana MH za 2025.

U umjetničkom dijelu programa nastupili su violinistica Noami Konforta i pijanist Armand Merle, a dodijeljena su i odličja i nagrade. Nagrada Zaslužnik Matice hrvatske za očuvanje hrvatskoga identiteta dodijeljena je Ernestu Fišeru, predsjedniku Ogranka MH u Varaždinu i glavnom uredniku časopisa Kolo; Renati Husinec; predsjednici Ogranka MH u Križevcima i članici Glavnoga odbora MH; Ivanu Janešu, predsjedniku Ogranka MH u Čabru; Marijanu Brajinoviću, prvom predsjedniku Austrijsko-hrvatskog društva u Beču i promicatelju hrvatske kulture u Austriji te Jánosu Römeru, uredniku i autoru emisije „Govorimo hrvatski“ na Hrvatskom radiju. Za počasnoga je člana Matice hrvatske imenovan akademik Mirjan Damaška.

Na Glavnoj skupštini dodijeljeno je 11 zlatnih i 19 srebrnih povelja te Nagrada Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo objavljeno u ograncima. Ove je godine Kukuljević pripao Ogranku Matice hrvatske u Čakovcu za knjigu Antologija međimurske popijevke (priredili Stjepan Hranjec, Branimir Magdalenić) u suizdanju Ogranka i Međimurske županije, Grada Čakovca i Zajednice hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije.  

Dobitnici zlatnih i srebrnih povelja Matice hrvatske

Zlatne povelje dodijeljene su: OMH u Boki kotorskoj za knjigu Željka Brguljana Crkva sv. Ivana u sakralnoj baštini Prčanja;  OMH u Čabru za knjigu Marije Malnar Jurišić Frazeologija govora Tršća u Gorskome kotaru; OMH u Čakovcu za knjigu Marijane Korunek-Medved Apostoli Insulani. Crkveni red pavlina u Međimurju i integralna studija matičnog samostana. Povijest-kultura-arheologija-umjetnost; OMH u Delnicama za knjigu Antona Šuljića Grgino sveto; OMH u Dubrovniku za knjigu Stipe Kutleše Ruđer Bošković. Znanstvenik, književnik i diplomat; OMH u Jastrebarskom za knjigu Nine Škrabea (Ne)tolerantne komedije. Zbirka dramskih tekstova; OMH u Koprivnici za knjigu Krunoslava Arača, Danijela Balaška, Dorijana Devića, Radovana Kranjčeva, Zdravka Matotana i Damira Šešoka Bioraznolikost Koprivničko-križevačke županije. Bogatstvo i ljepote prirode; OMH u Ogulinu za knjigu Ivane Brlić-Mažuranić Priče iz davnine (II. izmijenjeno izdanje); OMH u Orašju za knjigu Mate Nedića Antologija suvremenoga hrvatskog pjesništva u Bosni i Hercegovini; OMH u Petrinji za knjigu Ribe, paklare i rakovi Banovine (autori: Kata Benac, Matija Bučar, Antun Delić, Aljoša Duplić, Zdenko Franić, Željko Jambrešić, Mišel Jelić, Mladen Kučinić, Berislav Ličina, Krešo Pandžić, Šeherzada Šaini Talić, Marina Vilenica); OMH u Sarajevu za knjigu Andreja Rodinisa Menadžer.

Srebrne povelje dodijeljene su: OMH u Bujama za zbirku pjesama i kratkih priča Anite Crevatin Naš, noše, po nošo; OMH u Čitluku za zbirku pjesama Pere Pavlovića Molitvenik za bilje; OMH u Dubrovniku za slikovnicu Luka Paljetka Luka Sorkočević – Sorgo. Skladatelj (1734.-1789.); OMH u Garešnici za knjigu Ane Šedlbauer Isa; OMH  u Gospiću za knjigu Književnost u glazbenom ruhu Lika, Gacka, Krbava i Velebitsko primorje; OMH u Mostaru za knjigu Darije Ostojić Mala medicina; OMH u Osijeku za knjigu Jurice Vuce Otmjeni čovjek ekspresionizma. Ekspresionistički teatar Josipa Kulundžića i njegov antipirandelistički pirandelizam te knjigu Lydie Scheuermann Hodak Oboje bosonogi; OMH u Ozlju i OMH u Varaždinu za knjigu Tomislava Dretara i Jakova Erdeljca Narav države; OMH u Ozlju za knjigu Marinka Marinovića Ozaljske priče; OMH u Posušju za knjigu Benjaminov zbornik. U čast eruditu i domoljubu; OMH u Požegi za knjigu Vesne Vlašić Požega od tragova satkana. Studije i članci; OMH u Sisku za zbirku pjesama Đurđice Vuković Ponor; OMH u Slavonskom Brodu za knjigu Vinka Brešića Ivana & Tadija. I druge slavonskobrodske teme; OMH u Splitu za časopis Hrvatska obzorja. Časopis Ogranka Matice hrvatske u Splitu. Broj 7/2023;  OMH u Vinkovcima za knjigu Stanka Špoljarića Branko Bazina; OMH u Vitezu za knjigu Željka Kocaja Tajna špilje Škav i druge priče; OMH u Zaboku za Godišnjak grada Zaboka 2023.; OMH u Zadru za knjigu Tina Lemca Pečati i kistovi. Izbor iz književnih kritika 2011.-2021.

Izvor: matica.hr