U Splitsko-dalmatinskoj županiji živi nešto manje od 4.000 stranaca iz čak 96 zemalja ne samo Europske unije nego i iz "trećih država". Najviše ih se privremeno ili stalno, osim u Splitu, Trogiru i Makarskoj nastanilo na Braču, Hvaru i Visu, dok je samo u prošloj godini za njih 234 odobren stalni boravak.

Većina stranaca koja se nastanila na tri velika otoka splitskog područja tamo je kupila nekretnine, čime su stekli pravo boravka u Hrvatskoj, rekla je načelnica upravnih i inspekcijskih poslova splitsko-dalmatinske policijske uprave Diana Jakšić.
U najvećoj policijskoj postaji Sinj tijekom 2014. su zatražena 22 privremena boravka stranaca, u Imotskom 12, dok ih je u daleko manjim policijskim postajama na Hvaru bilo 78, a na Braču 85.

Iako zahtjeve za boravak najčešće podnose građani Europske unije svoje "mjesto pod suncem" u najvećoj dalmatinskoj županiji su pronašli i državljani udaljenih zemalja poput Japana, Perua, Bolivije, Libije, Koreje, Turkmenistana, Obale Bjelokosti, Kenije, Vijetnama, Tajlanda, Islanda, Irana, Kolumbije, Tanzanije, Gruzije, Gabona, Azerbejđana, Dominikanske Republike, Nigerije, Maroka, Jamajke, Gane, Kube, Kameruna, Ruande, Urugvaja, Venezuele, Libanona, Paname, Ekvadora, Gvineje i Nepala.

Najčešće je riječ o jednoj osobi koja je došla poslom, no nije rijetkost da se doseljavaju i cijele obitelji. Od ukupno 3.979 stranaca koji borave na području Splitsko-dalmatinske županije, njih čak 1181 su državljani BiH, 399 Njemačke, 378 Srbije, 175 Kosova, 168 Makedonije, 150 Rusije, 148 Slovenije, 116 Italije, 106 Velike Britanije, 96 Poljske, 79 Češke, 64 SAD-a, 63 Slovačke, 63 Austrije, 60 Francuske, a slijede Crne Gore, Ukrajine i ostalih zemalja.