O procesu nacionalnih konsultacija u Crnoj Gori nakon 2015. godine Više od 8000 ljudi u Crnoj Gori, odnosno 1,3% populacije, aktivno je učestvovalo u nacionalnim postmilenijumskim konsultacijama o razvojnim ciljevima za period nakon 2015. godine. Expeditio je jedna od organizacija koja je podržala ovaj proces, a finalni izvještaj koji je objavljen travnja 2013.
Nacionalne konsutlacije u Crnoj Gori dio su globalne kampanje sprovedene uz podršku Ujedinjenih nacija u više od 80 zemalja svijeta. Cilj globalne kampanje je uključivanje građana iz svih krajeva svijeta u stvaranje razvojnog plana koji će se nadovezati na aktuelne Milenijumske razvojne ciljeve. Riječ je o prvim konsultacijama te vrste u povjesti u kojima u stvaranju razvojnih politika, osim vlada, direktno učestvuju i građani. Da bi uključili stanovnike Crne Gore u nacionalne konsultacije i pružili im mogućnost da opišu „Crnu Goru i svijet kakav žele", Sistem UN u zemlji je, u saradnji sa brojnim nacionalnim partnerima, stvorio široku komunikacijsku platformu sa ciljem prikupljanja mišljenja i ideja stanovništva o razvojnim prioritetima za periodnakon 2015. godine.

ZAKLJUČCI:
1. U ovom trenutku, posao i nezaposlenost predstavljaju glavne činioce koji uslovljavaju kvalitet života. Stanovništvo smatra da nesigurna radna mjesta i ekonomske poteškoće ugrožavaju druge međusobno povezane aspekte života, kao na primjer zdravlje, obrazovanje i sreću. Stoga, prioritet svih aktera (države, preduzeća, civilnog društva, medija, itd.) bi trebao da bude učinkovit rad na otklanjanju negativnih posljedica ekonomske krize, kao i kontinuiran rad na uspostavljanju i jačanju bezbjedne sredine za sve one koji su pogođeni ovim posljedicama.
2. Stanovništvo u značajnom broju vidi kriminal i korupciju kao dva relevantna pitanja sa kojima će Crna Gora morati da se nosi u budućnosti. Prema mišljenju većine ispitanika, ova pitanja značajno utiču na kvalitet života. Napori koje vlasti, u prvom redu Vlada, ulažu treba da budu usmjereni ka rješavnju ova dva prioritetna problema kako bi se unaprijedio kvalitet života i ispunila očekivanja ljudi.
3. Većina ispitanika je mišljenja da jaz između bogatih i siromašnih nastavlja da raste i to zabrinjavajućom brzinom, što ugrožava samu srž društva. Stoga, ekonomske, socijalne, zdravstvene i obrazovne politike treba da uzmu u obzir i ovaj problem i da teže ka iznalaženju načina za njegovo smanjenje.
4. Obezbjeđivanje jednake dostupnosti kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i standardizacija pružanja zdravstvenih usluga prepoznati su kao važni izazovi i prioriteti u procesu jačanja zdravstvenog sistema, a u cilju unapređenja zdravlja građana. U kontekstu dostupnosti zdravstvenoj zaštiti naglašena je potreba sistemskog djelovanja na koruptivnu praksu u zdravstvenom sistemu i obezbjeđivanje izbalansirane distribuiranosti stručnog i motivisanog zdravstvenog kadra. Istaknuta je potreba za izdvajanjem većih sredstava za sektor zdravstva, kao investicije u razvoj ljudskog kapitala, a posebno kada je riječ o sprovođenju preventivnih programa. Ispitanici su jasno prepoznali i istakli vezu između socijalnih determinanti zdravlja
i obolijevanja u populaciji.
5. Stanovništvo je takođe prepoznalo i potrebu za boljim planiranjem i implementacijom javnih politika u budućnosti. Imajući u vidu da su rezultati različitih segmenata javne politike muđusobno isprepletani – npr. ekonomske politike utiču na zdravlje, što opet utiče na obrazovanje, koje opet utiče na ekonomiju – od izuzetnog je značaja da organi vlasti, a posebno Vlada, kao i druge interesne grupe zauzmu sveobuhvatan i strateški pristup u rješavanju ovih pitanja.
6. Stanovništvo vidi ravnopravnost kao jedan od ključnih prioriteta u budućnosti.
Oni su identifikovali širok spektar činilaca koji utiču na ravnopravnost, uključujući društvenu, ekonomsku, rodnu, seksualnu i etničku ravnopravnost, takođe prepoznajući da različite grupe imaju loš tretman. Prema mišljenju građana, od izuzetne je važnosti da princip ravnopravnog tretmana i podjednakih mogućnosti, kao i afirmativne akcije postanju sastavni dio svake politike.
7. Isključivanje žena iz procesa donošenja odluka bio je jedan od problema koje je
stanovništvo u velikoj mjeri naglašavalo. Primjećeno je da se žene suočavaju sa nedostatkom razumijevanja, predrasudama, tradicionalnim očekivanjima, nejednakim platama, itd. Stoga je od izuzetnog značaja da rodna ravnopravnost postane jedan od prioritetnih principa javnih politika.
8. Životna sredina je identifikovana kao jedna od najvećih prednosti i mogućnosti zemlje. Međutim, takođe je zapaženo i da su potencijali životne sredine ne samo nedovoljno iskorišćeni već da se oni rapidno uništavaju. Anketirano stanovništvo smatra da je za zaštitu životne sredine prvenstveno odgovoran svaki pojedinac ponaosob. Svaka individua je odgovorna za očuvanje životne sredine, zaštitu ekosistema i njegovo održivo eksploatisanje.
9. Urbanizam i nelegalna izgradnja stambenih objekata moraju biti rješavani tako da se uzme u obzir postojeće stanje ranjivih grupa i principi održivog razvoja.
Za većinu ispitanika, ovo je jedan od jedan od vodećih problema savremenog društva Crne Gore. 10. Infrastruktura, posebno saobraćaj, predstavljaju veliku prepreku ekonomskom razvoju, a posebno ravnomjernom regionalnom razvoju. Imajući ovo u vidu, stanovništvo i dalje vjeruje da kada se vrše procjene novih infrastrukturnih projekata, Vlada treba da uzme u obzir održivost takvih projekata kako se njima ne bi ugrozila finansijska stabilnost privrede.
11. Obrazovanje je prepoznato kao jedan od ključnih resursa budućnosti. Naime, stanovništvo želi društvo koje bi bilo zasnovano na znanju. Stoga, transformacija obrazovnog sistema koja je u toku trebalo bi da obuhvati i unapređenje kvaliteta obrazovanja, primjenjivost stečenog znanja, jačanje društvenih i praktičnih vještina i sposobnosti, formiranje kritičkog mišljenja i učešće i bolja usklađenost sa tržištem rada. Obrazovni sistem treba dodatno unaprijediti i podstaći stanovništvo na učešće i zauzimanje odgovornog stava.
12. U mnogim svojim odgovorima, stanovništvo je izražavalo zabrinutost u pogledu rapidnog mijenjanja vrijednosti.Smatra da društvo treba da radi na jačanju društvenog kapitala zasnovanog na solidarnosti, porodičnim vrijednostima, toleranciji, poštovanju drugih i nediskriminaciji.
Izvor - /Expeditio/