Skup "Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi", što su ga organizirali Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski institut za povijest pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održava se u Zagrebu.
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer u pozdravnom govoru je istaknuo kako je Hrvatska uspjela stvoriti preduvjete za zaštitu manjina i njihovu integraciju u hrvatsko društvo te dodao kako je pri tom stvoren obrazac jednakih šansi za sve, ali i to da je u tom procesu Hrvatska samu sebe osposobljavala.
Darija Krstičević iz Državnoga ureda za Hrvate izvan RH napomenula je kako postoje tri kategorije Hrvata izvan Hrvatske te dodala kako su u prvoj skupini Hrvati u BiH, koji su tamo konstitutivni narod, druga su hrvatski iseljenici u europskim i prekomorskim zemljama te treća - hrvatske manjine u susjednim državama. "Zaštita i jačanje suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske te poticanje njihova povratka u domovinu ciljevi su našeg rada", rekla je.
Albert Bing s Hrvatskoga instituta za povijest smatra kako do državnoga osamostaljenja Hrvatske dolazi u sklopu širega procesa geopolitičke fragmentacije jugoslavenske države. Ustvrdio je kako je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman imao ambivalnetan odnos prema manjinskom pitanju. "S jedne strane prisutna je tendencija razvoja hrvatske inačice nacionalne homogenizacije", rekao je Bing dodavši kako je s druge strane isticao težnju za suvremenim rješenjem i reguliranjem statusa manjinskih naroda.
Antonija Petrušić s Pravnoga fakulteta u Zagrebu smatra kako je zaštita prava nacionalnih manjina kao pretpristupni kriterij EU-a osmišljen za istočnoeuropsko proširenje, koji obvezuje i države jugoistočne Europe. "Uvjeti za članstvo koji obvezuju zemlje kandidatkninje s jugoistoka Europe glede manjinskih politika uključuju i dužnost ponovne uspostave dobrosusjedskih odnosa, suočavanje s prošlošću i procesuiranje ratnih zločina", rekla je Petrušić. Dodala je kako EU posebno inzistira na zaštiti prava Srba i Roma dok druge manjine zanemaruje.
Siniša Tatalović sa zagrebačkoga Fakulteta za političke znanosti je ocijenio kako je ostvarivanje prava nacionalnih manjina u RH važno pitanje njezina demokratskoga razvoja. "Zbog toga je i izgrađen specifičan model zaštite manjina, koji se temelji na principima integracije u hrvatsko društvo uz očuvanje obilježja vlastitoga identiteta", rekao je. Hrvatska nacionalnim manjina omogućava zaštitu ljudskih prava, ostvarivanje prava iz područja kulturne autonomije i sudjelovanje u procesima odlučivanja na svim razinama, kazao je Tatalović. Ocijenio je kako još uvijek postoje problemi u provedbi zakona koji je na vrlo visokoj razini zaštite manjina.
U drugom dijelu skupa izlagat će Zoran Janjetović sa srbijanskoga Instituta za noviju istoriju Srbije iz Beograda, povjesničar Vladimr Geiger o spomen obilježjima poslijeratnih logorskih stradanja hrvatskih Nijemaca, Renata Trischeler iz Njemačke zajednice u Osijeku te Vlatko Dugački iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
/Hina/