Autorska književna večer s crnogorskim književnikom Mirašom Martinovićem na kojoj je predstavljen njegov roman "Sašaptavanje s memorijom" sinoć je održana u Dubrovniku.
O Martinoviću i njegovu radu govorili su akademik Luko Paljetak i crnogorska teoretičarka književnosti Božena Jelušić.
Ocijenjeno je kako je Martinović izrazito samosvojan autor u crnogorskoj književnosti te je istaknuta njegova zaokupljenost antičkim temama, prošlošću Crne Gore, udaljenih naroda i civilizacija.
Martinović je, kako je rečeno, nastojao iz zdenca vremena izmamiti drevne glasove i "pročitati" priče o onima koji su ovom zemljom hodili, a koje su sakrila stoljeća ili čak tisućljeća.
"Mračna vremena, koja su prošla, ne treba često prizivati i sjećati ih se, ali ih ne treba ni zaboravljati. Treba postaviti prema njima pravilan odnos. Svaka prikrivana istinja vraća se s bumerangom", kazao je Martinović, koji je ispričao priču o sudbini poslendje dukljanske knjiginje Desilsave, njeno izbjeglištvo u Dubrovnik i povelju kojom ona Dubrovčanima daje dva broda da ih koriste dok se ne vrati u domovinu. Ona se nikada nije vratila. O njoj je Martinović pisao u svjema knjigama, a u Dubrovniku je najavio Posebnu knjigu o ovoj dukljanskoj izganici. Od tog događaja nas dijeli 825 godina, ali se on pamti I želim da ga I na ovom mjestu, u ovojh dubrovačkoj noći, istaknem kao primjer dobročinstva.
Govoreći na večeri u Dubrovniku, poznati hrvatski pjesnik i akademik Luko Paljetak je kazao "Miraš Martinović ponire u daleku prošlost kao u vlastitu sadašnjost. Izbrisivosti svakog imena podastire trajnost riječi koje na papir želi nanijeti onako kao što bi je klesar unio u kamen. Uzori u tom poslu bliski su mu pjesnici: Ibik, Pindar, Eshil, Homer, Seneka, Njegoš, Kavafis, Zbignjew Herbert; nije važan redoslijed, važna je dvosmjernost njihova došaptavanja. U ovoj knjizi, kao i u prethodnim antičkog ciklusa, Miraš Martinović nastavlja svoju poetsku arheologiju, jednako ostrašćeno, ustrajno i s nepromijenjenim ciljem: čuti daleke glasove i oglasiti im se, jer: Svi su svuda i sve je sve. Svaka stavr su sve stvari“.
(Sve) Sašatavanjem s memorijom izutena knjiga i treba je sa šapatom čitati, onako kao što čitamo nešto što nema ničijeg imena, uključujući i svoje. Samo se tako mora čitati poezija. Napokon: sve je sve i sve je zagonetno, a najzagonetniji je život i vječno sastavljanje njegovih krhotina, njegovo sašaptavanje/došaptavanje/ s memorijom. Sve živo i sve neživo nam šapće: Sjećaj me se.
Božena Jelušić je ocijenila Martinovića kao samosvojnog pisaca na crnogorskim i širim regionalnim balkanskim prostorima, ističući njegovu orginalnost, ali i posvećenost i istrajnost u poslu kojim se bavi.
"Martinovićeva književna ostvarenja su krajnje otvorene strukture, u kojima tekst ne mora biti definisan ni žanrovski ni jezički. Može se govoriti i o metatekstualnom diskursu, budući da su u pjesme i naraciju uključene fusnote, naučni fragmenti, dokumentarna proza, ponekad čak i otvoreni „link“ ka nekoj drugoj knjizi i slično. S vremenom, literarni tekst je postojao svojevrsni hipertekst ili hiperproza, budući da je autor počeo da oprema svoja djela (osobito: Antički gradovi, snovi i sudbine) neverbalnim nosiocima sadržaja i značenja što otvoreno upućuju na druge baze podataka. Martinovićevo djelo tako potvrđuje da globalna mreža i radijalno povezivanje, konstruisanje i dekonstruisanje, nisu ostali bez odjeka ni u njegovom poetskom postupku. Rezultat su inovirani značenjski odnosi formirani voljom kreatora, na način da se čitaocu nude najmanje dva, pa i više nizova teksta, verbalnog i neverbalnog, naučnog i fiktivnog, enciklopedijskog i pjesničkog, a sve je posvećeno Crnoj Gori kao lokalitetu i univerzalnoj metafori trajanja" - kazala je Jelušić.
Među njegovim romanima izdvaja se roman "Teuta", koji se bavi sudbinom ilirske kraljice. Po tom je romanu, kazali su predstavljači, napravljena istoimena kazališna predstava s glumcima iz Crne Gore, Hrvatske, Albanije, Grčke i Italije.
Knjiga "Antički gradovi / Snovi i sudbine" objavljena je 2012. u Zagrebu i čitatelje vodi kroz antičke gradove na prostoru Crne Gore, a na neobičan i jedinstven način autor u njem sublimira civilizacije i njihove tokove.
Roman "Sašaptavanje s memorijom" završni je dio četveroknjižja "Netkrivena zemlja".
Nakon završene Večeri Miraš Martinović je prisutnima darovao primjerke svoje nove knjige Sašaptavanje s Memorijom.
Susret s crnogorskim književnikom organizirali su Dubrovačke knjižnice Dubrovnik i Gradska biblioteka i čitaonica u Kotoru, u sklopu započeta projekta "Dubrovnik i Kotor - Gradovi knjige".