Književna večer Miraša Martinovića u Dubrovniku

Time to read
1 minute
Read so far

Ponedjeljak, 09. lipnja 2014. - 10:19
Autor: 

Autorska književna večer s poznatim crnogorskim književnikom Mirašom Martinovićem održat će se u Dubrovniku u srijedu, 11. lipnja sa početkom u 20 sati u čitaonici Narodne knjižnice Grad (Saloča od zrcala).

Na književnoj večeri u Dubrovniku o autoru će govoriti poznati hrvatski pjesnik i akademik Luko Paljetak i crnogorska teoretičarka književnosti Božena Jelušić. Ovom prigodom bit će promovirana i Martinovićeva nova knjiga „Sašaptavanje s memorijom", završni dio četveroknjižja Neotkrivena zemlja, u sklopu kojeg su već objavljeni naslovi:„Nevidljivi ljetopis" (2010), „Govor kraljeva"( 2011) i, „Govor zemlje" (2013.).

Susret s autorom desetak romana i još toliko poetskih knjiga zajednički organiziraju Dubrovačke knjižnice Dubrovnik i Gradska biblioteka i čitaonica u Kotoru, nastavljajući uspješnu suradnju započetu s projektom „Dubrovnik i Kotor - Gradovi knjige".

Miraš Martinović je izrazito samosvojan autor u crnogorskoj književnosti, ali i u širim, regionalnim prostorima. Fascinacija antičkim temama, prošlošću Crne Gore, i udaljenih naroda i civilizacija, rezultirali su serijom romana i poetskih zbirki kojima je nastojao iz zdenca vremena izmamiti drevne glasove i „pročitati" priče o onima koji su ovom zemljom hodili, a koje su sakrili vijekovi ili čak mileniji.

Među Martinovićevim romanima izdvaja se „Teuta", koji se bavi sudbinom ilirske kraljice. Po ovoj knjizi je napravljena istoimena međunarodna kazališna predstava, sa glumcima iz Crne Gore, Hrvatske, Albanije, Grčke i Italije. Roman „Teuta" doživio je više izdanja i preveden je na albanski jezik. „Putevi Prevlise", objavljeni su u Italiji, sa naslovom „Pitere di Montenegro" u prevodu Silvia Ferarria. Nekoliko priča iz te knjige prvedeno je na hebrejski jezik i objavljeno u poznatim književnim časopisima u Izraelu u prijevodu Dine Katon. Od ostalih Martinovićevih romana treba izdvojiti „Otvaranje Agruvijuma", „Dioklitijsko zavještanje", kao i romane „Poslednji Eshilov dan", koji će uskoro objaviti na alabanskom jeziku poznata izdavačka kuća „Onufri" u Tirani.

Knjiga „Antički gradovi/Snovi i sudbine" objavljena je 2012. godine u Zagrebu i čitatelje vodi kroz antičke gradove na prostoru Crne Gore i na širim regionalnim prostorima. Na neobičan i jedinstven način Martinović sublimira civilizacije i njihove tokove, pretačući ih u jedinstveno civilizacijsko pismo. Ovom knjigom on postaje pisac internacionalnog formata, ocjene su književne kritike.

Djela Miraša Martinovića su pobuđivala pažnju drugih autora, spomenimo Mirka Kovača, Dimitrija Popovića, Radoslava Rotkovića...

Mirko Kovač je isticao da je u pitanju „precizna stvaralačka erudiciju iz koje proistječu rodovi koji se više ne mogu odvajati", a Dimitrije Popović da kod Miraša „onamo gdje arheologija završava počinje poezija". Sam Martinović često ističe kako ga je Borislav Pekić (u vrijeme kad je pisao romane „Vavilonski mudraci" i „Posljednji Eshilov dan") savjetovao da „zagrebe" po ovom tlu i iz njega iznese mitsku priču, što je on i učinio.

Književna večer u Narodnoj knjižnici Grad prilika je za upoznavanje s crnogorskim piscem koji je član crnogorskog PEN-a i Matice Crnogorske, a u svojim se djelima bavi mitom proizašlim iz antičkih vremena ovih prostora.