Ima onih kojima dogovor nije cilj, već naprotiv - radi se svim silama na obesmišljavanju funkcionalnosti društva i države. Vidimo demonstraciju bahatosti u svemu tome

 “Protesti koji se dešavaju zbog neustavnog djelovanja pokazatelj su da se naši građani ipak nisu navikli na brojne destruktivne fenomene s kojima se suočavamo prethodnih godina i da javnost, koliko god se činilo da je utonula u rezignaciju, nije stekla imunitet na ovakve pojave“, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

Kako napominje, izmjene i dopune Zakona o predsjedniku predstavljaju neposredan udar na Ustav Crne Gore, pa zato ne iznenađuje šira reakcija javnosti.

„Protesti su demokratski izraz nezadovoljstva i u sebi uvijek nose težnju za društveno-političkom promjenom, a mi kao stranka nismo nikad osporavali pravo građanima da na protestima u okviru zakona ispolje stav prema određenim fenomenima“, ističe Vuksanović.

Napominje da među sudionicima protestnih skupova ima članova i simpatizera Hrvatske građanske inicijative. 

“Zbog aktivnosti van Crne Gore ja nisam prisustvovao, ali hoću na nekim od narednih mitinga”, kaže Vuksanović. 

Na djelu produbljivanje institucionalne krize 

Sagovornik Portala Analitika ukazuje da smo i od međunarodnih partnera čuli, kao rijetko do sada, eksplicitne i do kraja jasne stavove prema neustavnim promjenama Zakona i zabrinutost zbog situacije u Crnoj Gori. 

Na djelu, dodaje, imamo produbljivanje institucionalne krize kroz ukidanja nadležnosti predsjednika Crne Gore i sve dalje refleksije koje taj neodgovorni čin nosi, što je, kako dodaje, nekome i bio cilj. 

„Kad nema drugih rješenja onda se izbori nameću kao logična i realna mogućnost. Očekujem i u tom dijelu konstruktivnu asistenciju naših međunarodnih partnera”, kaže Vuksanović.

Nužno uključivanje međunarodnih partnera 

Nakon što prošlonedjeljni nije urodio plodom, predsjednica Skupštine pozvala je predsjednike partija na novi sastanak sjutra, dok je sjednica na kojoj bi trebalo da se glasa za sudije Ustavnog suda zakazana za 28. novembar. 

Upitan može li u ovakvoj političkoj krizi uopšte doći do konsenzusa, Vuksanović ističe da niko nije imao posebna očekivanja od prvog “kratkotrajnog razgovora”, te da nije optimista da ćemo sami doći do konsenzusa. 

“Kako sam kazao, očekujem uključivanje međunarodne zajednice u rješavanju pitanja koje opterećuju naše društvo. Ima onih kojima dogovor nije cilj, već naprotiv - radi se svim silama na obesmišljavanju funkcionalnosti našeg društva i države. Takva ideja ima realizaciju u nekoliko segmenata od kulturnih, socijalnih, sigurnosnih do ekonomskih. Vidimo demonstraciju bahatosti u svemu tome”, kaže Vuksanović. 

Političke elite da usmjere suverenističke snage 

No to, kako dodaje, neminovno rađa novu energiju u prozapadnom bloku, koja, kaže on, izrevoltirana izražava nezadovoljstvo na ulici kroz proteste. 

“Na političkim elitama je da suverenističke sile homogenizuju i usmjere na pravi način. Crna Gora se danas suočava s teškom astmom u plućima koja guši njenu državotvornu supstancu, nadajući se i formalno - pravnom obrtu njenog statusa u daljem vremenskom horizontu. Na nama je da baš u ovim okolnostima potvrdimo ono što Crna Gora jeste - država s dubokim utemeljenjem i trajnim vitalitetom”, poručuje naš sagovornik. 

Postali smo problem

Govoreći o Vladi u tehničkom mandatu, iz koje je izašao nakon što je odlazeći premijer Abazović smijenio ministre Konjevića i Krivokapića, Vuksanović ukazuje da ne tako davno situacija nije bila toliko loša, te da smo imali otvoren put prema EU. 

“Znamo svi što smo trebali uraditi kako bi dobili završna mjerila i daleko odmakli u integracionom procesu. Vidimo što se na koncu desilo. Vlada koja je sada u tehničkom mandatu je počela s nemalim entuzijazmom i međunarodnom podrškom. Odabirom prioriteta koji su nam donijeli političku nestabilnost došli smo do toga da imamo institucionalnu krizu, loš međunarodni imidž, blokadu evropskog procesa, jednostavno rečeno - više nismo dobra vijest s Balkana, kako je prije nešto više od dvije godine govorio nekadašnji izvjestilac za Crnu Goru Čarls Tanok. Postali smo problem“, ističe Vuksanović. 

Za vraćanje na kolosijek i dinamiziranje procesa oporavka, kako dodaje, treba nam ono što sada nemamo - politička stabilnost, a ona, prema riječima našeg sagovornika, neće doći sama od sebe. 

Osvrćući se na pozive iz proevropskih partija da se ide na vanredne parlamentarne izbore kako bi se kriza u državi riješila, Vuksanović smatra da postoje strukture kojima odgovara ovakvo stanje u Crnoj Gori, te da će takvi uraditi sve da do izbora skoro ne dođe. 

“Prozapadni blok konzistentno insistira na vanrednim parlamentarnim izborima. Ta principijelnost dolazi do izražaja posebno sada, nakon provjere volje građana na lokalnim izborima. Vjerujem u ideje koje zastupa politika kojoj pripadam, a što je i politika prozapadnog bloka. One su se već pokazale emancipatorskim. Ne sumnjam da će trijumfovati u perspektivi koja je pred nama, jer se radi o idejama koje ne isključuju, već integrišu i predstavljaju nesumnjivu vrijednost“, smatra naš sagovornik.

Važan izborni uspjeh u Tivtu

Komentarišući lokalne izbore u Tivtu na kojima je HGI osvojila tri mandata, Vuksanović je kazao da je taj uspjeh važan i da su na manjoj izlaznosti osvojili značajno više glasova nego 2020. 

Podsjetio je da su imali ponudu za postizbornu saradnju sa koalicijom „Narod pobjeđuje“ koja je do sada vršila vlast u toj opštini.

“Zahvalili smo se i odbili ponuđeni postizborni aranžman, jer su nam na prvom mjestu programski principi i ono što zastupamo, a onda sve ostalo. HGI je pokazala da u politici lojalnost ideji, pa i kad je to manje povoljno i ugodno, dovodi do uspjeha. Zbog toga i trajemo preko 20 godina. U Tivtu nastavljamo sa svojom misijom, za dobro svih Tivćanki i Tivćana. Podržaćemo sve što je na korist našeg Grada, ali kao i do sada, bićemo prvi na braniku onih vrijednosti koje čine Tivat mjestom zajedništva i sklada”, zaključio je Vuksanović. 

Izvor: Portal Analitika