Promocija knjige putopisa „Prošlost živi život“, autora Tomislava Toma Grgurevića, u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj, održana je sinoć u Galeriji solidarnosti u Kotoru. Knjiga sadrži 276 stranica, ilustrirana starim razglednicama i fotografijama Željka Starčevića. Predgovor je napisala prof. Marija Starčević, a uvodni tekst i bibliografiju Marija Mihaliček. Lekturu i korekturu je uradila prof. Jasmina Bajo.
„Rukopis „Prošlost živi život“ iz pisane ostavštine Tomislava Grgurevića dobila sam od gospodina Danka Grgurevića, uz želju da se objavi kao izdanje Ogranka Matice Hrvatske i napomenu da bi i Tomo to sigurno volio. Lično nisam imala nikakvu dilemu oko objavljivanja, priznajući dugogodišnji novinarski i publicistički rad Tomislava Grgurevića, a uz to i njegov značajan doprinos hrvatskoj zajednici kroz rad u Hrvatskom građanskom društvu. I, evo, sada je pred nama još jedno zavičajno „putovanje“, još jedno Tomovo viđenje Boke i Bokelja, ovaj put hercegnovskog kraja, u nizu nadahnutih pripovijesti u kojima se prepliću bogata povijest i sadašnjost, doživljaj kulturne baštine i duhovnog nasljeđa i njihove refleksije na savremeni način. Radeći na pripremi ove knjige svi smo osjećali da ovo nije samo jedan u nizu objavljenih putopisnih prikaza, već i dužno poštovanje prema Tomislavu, čovjeku koji je iskreno volio Boku, izučavao i poznavao njenu povijest, razumio život ljudi s njenih obala i zaleđa“ – istakla je na početku večeri gospođa Mihaliček.
Prof. Jasmina Bajo je izrazila zadovoljstvo prilikom da radi na ovoj knjizi te nam približila biografiju gospodina Grgurevića, podsjetivši nas na čovjeka, koji se trudio svojim radom obogatiti ne samo Bokelje, nego sve one koji su cijenili njegov trud i zalaganje pravih vrijednosti.
Gospodin Dragan Mitov Đurović – književnik, novinar i publicist iz Podgorice podijelio je sjećanja na dugogodišnjeg prijatelja i kolegu: “Svi smo mi dužnici, samo su rijetki među nama zaslužnici, a Tomo Grgurević je bokeški, hrvatski, crnogorski, jugoslavenski zaslužnik. Zato što je čitav životni odnosno radni vijek posvetio i kao čovjek i kao novinar, i kao hroničar životu- posvetio „malim“, „velikim“, običnim i neobičnim ljudima. Bio je Tomo hroničar, bio je to čovjek, koji je pripadao onim zlatnicima bokeškog i crnogorskog novinarstva… Tomo Grgurević ostaje zapamćen po biblioteci u kojoj stanuje istorija Kotora, Boke, Crne Gore. Tomo Grgurević – takvih više nema. Čovjek koji je hiljade knjiga pročitao da bi jednu napisao“. Dragan Mitov Đurović je također izrazio želju da se podrži ideja da jedna ulica na ovim prostorima uskoro ili kada se stvore zakonske okolnosti za to nazove imenom njegovog velikog prijatelja.
„Neka živi sjećanje na Tomislava Toma Grgurevića, časnog čovjeka, sjajnog novinara, mog i vašeg dragog prijatelja“- rekao je na kraju emotivno gospodin Dragan Mitov Đurović.
Prof. Marija Starčević u svom izlaganju govori kako je Tomislav Grgurević posrednik, koji nam uvijek iznova otkriva snagu ljepote naše Boke i „opominje“ da se previše na nju ne naviknemo, pa je olako shvatimo…, jer ćemo izgubiti bogatstvo, koje nam je kao blagodat dato.
„Njegovo štivo preporučujem da se posmatra u istorijskim okvirima i društvenom kontekstu, tj. duhu vremena u kom je nastalo – sam početak dvadeset prvog vijeka, kao i prema institucionalnom okruženju – publici, intelektualnoj tradiciji. Autor zaranjajući u istorijske činjenice, koje su stigle do našeg vremena, a koje je pomno istraživao oživljava prošlost ovoga grada i obale, znamenite ličnosti koje mu prenose poruke i misli, i pitoreskno je daje nama – svojim čitaocima. Tako da prošlost u Tomovoj knjizi doista jeste živa!“ – rekla je prof. Marija Starčević.
Sinoć u Galeriji solidarnosti nije bilo dovoljno mjesta za sve koji su htjeli slušati o Tomislavu Grgureviću i odati mu poštovanje za sve što je uradio i samim tim nas kulturno obogatio.
Promociji su nazočili generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Kotoru mr.sc. Jasminka Lončarević, konzul gerant Marijan Klasić, kao i potpredsjednik HGI- ja i Općine Tivat Ilija Janović.
Projekt je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.