U okviru proslave Dana Općine Kotor sinoć je u Kotoru promovirana publikacija "Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije (9. stoljeće – 1571)", autorice dr. Katarine Mitrović. Knjiga je objavljena u okviru Programa zaštite i očuvanje kulturnih dobara za 2015. godinu Ministarstva kulture Crne Gore, a u nakladništvu Kulturnog centra „Nikola Đurković“ / Gradske biblioteke i čitaonice Kotor uz potporu Ministarstva kulture Crne Gore.
„Istraživačka upornost i podsticajna radoznalost naposlijetku“ su pretočene u doktorsku disertaciju, koju je u siječnju 2014. autorica obranila na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu.
„Knjiga koja se nalazi pred čitaocem govori o prisustvu benediktinaca u pribrežnim zonama današnje Crne Gore i sjeverne Albanije u razdoblju od nekoliko vijekova“, naglašava u predgovoru autorica.
Autorica nam približava povijest benediktinaca, njihovu ulogu, kako na biskupskim položajima, tako i u politici i društvu, a upoznaje nas i s benediktinkama - „svetim djevicama“, koje su svoj život posvetile Kristu. Zanimljivo je čitati i o ženskim manastirima, kao i ulozi žene glede vjere prije toliko stoljeća.
„Pravilo započinje Prologom u kome Sv. Benedikt ističe da je njegova namjera da osnuje školu služenja Gospodu u kojoj neće biti ničeg odviše teškog i strogog. Premda je u ranoj mladosti iskusio pustinjački način života, Sv. Benedikt je kinovijsko monaštvo smatrao najvišim oblikom služenja Bogu. Opat predstavlja stub na koji se manastir oslanja. Njegov prevashodni zadatak je da srca svojih učenika nadahnjuje ljubavlju prema Bogu, te da im više primjerom nego riječima ukazuje na ono što je sveto i bogougodno“. Pravilo je lokalnom biskupu i opatima susjednih manastira dozvoljavalo da se umiješaju u izbor opata u slučaju kada bi na taj položaj došla neodgovarajuća ličnost…..
Veliku pažnju Sv. Benedikt je posvetio vrlinama kao što su poslušnost, ćutljivost i smjernost. Ipak, monaška vokacija se temelji na dvijema osnovnim vrijednostima – molitvi i radu, oko kojih je grupisan cjelokupan život u manastiru. Krilatica ora et labora vremenom je postala simbol benediktinskog reda“.
Nakon upoznavanja čitatelja s pravilima benediktinskog reda, autorica je pozornost obratila na sva arheološka nalazišta benediktinskih crkava, kakva su Sveti Mihailo Kotorski, Sveti Juraj kod Perasta, Sveta Marija Budvanska, Ratačka opatija, Sveti Mihailo de Tombe na otoku Prevlaka i dr.
U knjizi se nalaze i fotografije koje nam približavaju bogatu povijest koje često nismo ni svjesni. Ova knjiga predstavlja iznimno bogatstvo i saznanje te zanimljive povijesne činjenice koje većinom nisu do sada u potpunosti proučavane i napisane.
O knjizi su govorili: Jasmina Bajo, Jovica Martinović, Katarina Mitrović, Snežana Pejović i Mladen Zagaričanin.