Za Kotor je značajno razviti strategiju turizma koja počiva na osnovnim parametrima održivog i odgovornog razvoja. Osim lokalne uprave i djelatnika u turizmu treba čuti i mišljenje građana Kotora koji pokazuju značajan stupanj netolerancije prema pretjeranim gužvama.
Kotor obiluje prirodnim ljepotama, ima bogatu kulturnu i povijesnu baštinu te je atraktivan za turiste. No Kotor postaje grad samo za turiste te je sve manje mjesta za Kotorane. Svake godine u kotorskom zaljevu uplovi više brodova, dolazi veliki broj izletničkih autobusa, dolazi sve više turista. Kotor postupno postaje cjelogodišnja destinacija. Osim ubiranja prihoda treba voditi računa i o kvaliteti života Kotorana. Cestovni promet je u kolapsu, treba se izboriti s ogromnim količinama otpada, i dalje imamo problema s opskrbom vodom u pojedinim dijelovima grada u špici sezone, nedavno iskustvo nam govori da ni elektroenergetska mreža nije stabilna. Prekomjerna uporaba i opterećenja cesti, fenomen građevinskih radova u špici sezone te nedostatak slobodnih parking mjesta narušavaju ugođaj turističke destinacije. Pitanje je kada će se zarad prekomjernog turizma posjetitelji početi pitati zašto više dolaziti u Kotor.
Po građane Kotora posljedice prekomjernog turizma najvidljivije su zarad prometnih zagušenja uslijed kojih se svakodnevno smanjuje količina slobodnog vremena koje je važan aspekt obiteljskog života. Jednostavno je sabrati koliko dnevno Kotorani pri odlasku i povratku s posla ili pri odlasku u nabavu potrepština voze smanjenom brzinom ili zaglave u koloni na cesti. Dodajmo i negativni utjecaj prometa na okoliš uslijed ispuštanja štetnih tvari u zraku. Uzrok svakodnevnog prometnog zagušenja i nedostatka slobodnih parking mjesta je i u povećanoj urbanizaciji koja traje desetljećima i konstantnom povećanju broja vozila.
Bilo bi zanimljivo znati mišljenje naših građana da li trenutačni razvoj turizma odgovara viziji onoga što oni smatraju da bi trebao biti turizam u Kotoru te da li su zadovoljni udjelom zaposlenih lokalnih stanovnika u turizmu.
Da li naši građani podržavaju prodaju suvenira izrađenih u tvornicama drugih zemalja ili na drugom kraju svijeta, a koji ne predstavljaju našu lokalnu tradiciju i baštinu? Ponuda suvenira u Kotoru ne šalje poruku o ljepoti Boke niti o načinu života domaće zajednice te turistu ne asocira na posebnost doživljenog u povijesnom Kotoru. Sigurni smo da će se Kotorani složiti da nam treba više konceptualnih suvenirnica koje prodaju autentične proizvode. I gastronomija je bitan elemenat cjelokupnog turističkog doživljaja Kotora jer hrana je dio lokalne kulture. Rijetko se u restoranskoj ponudi podržavaju autentični i autohtoni recepti koji predstavljaju našu lokalnu kužinu.
U svijetu je rastući trend održivog turizma. Zato treba biti odgovoran prema povijesnom jezgru Kotora i voditi računa o trajnom očuvanju resursa naše turističke destinacije. Masovni turizam nije jedina opcija.
Ljiljana Velić, predsjednica OO HGI Kotor