„Sve je u knjigama duboko pod morem zapisano…”
Pero Zubac
Nedavno je u Muzeju i galeriji Tivat otvorena izložba mladih tivatskih slikara, organizirana povodom „Novembarskih dana“; koji su prvi put izlagali zajedno izlagali u tom sastavu. Jedan od autora, koji je pokazao izuzetno crtačko umijeće i čije smo radove mogli pogledati je akademski slikar Zoran Kruta. Rođen je 1985. godine u Kotoru, akademiju likovnih umjetnosti završio u Trebinju, dok je likovno obrazovanje i usavršavanje nastavio na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje je upisao master studije. Trenutno živi i stvara u Tivtu.
Zoranov likovni izraz je je veoma širok: pored slikanja i crtanja, bavi se scenografijom, kao i izradom replika amfora, koje su dio bokokotorske podvodne arheologije. Njegovi crteži slike I kiparske forme predstavljaju skladnu likovnu cjelinu, koju Kruta naziva „Priče sa morskog dna”. Zaokupljen morskim, podvodnim svijetom, mitskim bićima, koje žive u moru i iznad njega, Kruta pronalazi inspiraciju za svoj likovni ciklus. Likovna ostvarenja Krute usmjerena su ka figuraciji mada na njegovim radovima možemo primijetiti detalje, koje nam odaju dojam nadnaravnog i bajkovitog. U avanturu stvaranja na platnu i papiru kreće sa kistom i olovkom koristeći različite tehnike; od suhih crtaćih tehnika, preko akvarela do akrila i uljanih boja.
Bogata i čudesna imaginacija, koju posjeduje Zoran Kruta rezultira kompozicijama, koje evociraju život. Polazna tačka njegove stvaralačke imaginacije su veličanstvena bića koja žive pod morem i koja su nama svima dobro poznata; ali i ona koja postoje samo u pričama i bajkama koje je čovjekov um izmislio. Ljepota kolorita, prefinjenost i oštrina duha ukazuju na vlastitu likovnu atributivnost kojom je izgradio autentičan stil, do sada neviđen na tivatskoj likovnoj sceni. Figuru odnosno predmet na crtežima postavlja suhim drvenim bojicama, katkad koristi tuš i pero ili mastilo, zatim slijedi akvarel koji rastapa s vodom, i akrilna boja. Potez mu je strog i jasan, zasnovan na crtežu, ali su mu kompozicije izmaštane i bajkovite, prebogate koloritom i atraktivnim oblicima. Njegova vlastita likovna nastojanja vezana su uz njegovo vlastito okruženje-more. I upravo zbog toga istražuje taj podvodni, morski svijet i sva bića koja žive u njemu, ali i ona bića iznad-čovjeka. Na njegovim radovima često je prisutan ronilac, nekad je to njegov portret oko kojeg obitavaju morske životinje, dok je ronilac nekada prisutan samo u pozadini pokazujući nam da opservira događanja na morskom dnu. I upravo ti momenti na radovima nam sugeriraju da je izvjesni ronilac autoportret slikara, koji nastoji proniknuti u tajne duboke kao disanje oceana. Opservirajući sebe, ali i prirodu, nastaju djela koja su odraz njegovog poimanja prirode, ali i njegovih unutarnjih stanja, odnosa s njegovom okolinom, neovisno jesu li su u pitanju ljudi ili neke druge tvorevine svemoćne prirode, koja često okupira umjetnikovu pažnju. Motiv na njegovim slikama biva i barba, stari moreplovac, naboranog lica s lulom u ustima, pokazujući nam višedecenijsku borbu protiv bure i oluja, ali i nemirnog mora kojima su prouzrokovane izražajnosti umornog lica. Ipak, njegove oči govore nam da je u njegovom životu bilo i povoljnih vjetrova i mirne luke te pored naboranog čela i mrgodnog izraza lica uočavamo blagi i dobrodušan pogled. Svaki predmet/figura na njegovim slikama pređena je najtanjim i najfinijim linijama, pokazujući da Kruta posjeduje apsolutni sluh i sigurnost iskusnog crtača. U neprekidnom usponu on usavršava svoj likovni izraz, roneći duboko i istrajno u nepoznati idejni svijet umjetničkog stvaralaštva. Nakon kolektivne izložbe mladih tivatskih slikara, likovna publika željno iščekuje izložbu i individualnu priču s morskog dna.
Povjesničarka umjetnosti Marija Saičić