Bokeljska mornarica je dio tradicijske kulture Hrvata u Boki

Time to read
1 minute
Read so far

Srijeda, 27. prosinca 2017. - 11:15
Autor: 

Sadržaj priopćenja podržanog od svih hrvatskih udruga iz Boke kotorske  podrazumijeva oko 4.000 članova te ga možete pročitati na portalu Dux radija.

IZJAVA HRVATSKIH UDRUGA IZ BOKE KOTORSKE

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore i hrvatske udruge u Boki kotorskoj prihvaćaju  inicijativu zastupnika HGI-ja u Skupštini Crne Gore Adrijana Vuksanovića o Bokeljskoj mornarici u kojoj stoji  da  hrvatski narod baštini Bokeljsku mornaricu kao dio svjetske  kulturne baštine  i ovim potpisom podrške još jednom potpisnici ove izjave  upućuju  inicijativu Ministarstvu kulture Crne Gore da razmotri mogućnost da se u dosje uvrsti i kult svetoga Tripuna i hrvatski narod koji je stvarao, održavao i do dana današnjega je baštinik nasljeđa Bokeljske mornarice. Također smo  u saznanju da je ovakav identitičan prijedlog upućen i iz Uprave Bokeljske mornarice Kotor.

Obrazloženje:

Bokeljski Hrvati su ponijeli sa sobom u Republiku Hrvatsku svijest  da je kolo svetog Tripuna, sa svim ceremonijalima koji su neodvojivo vezani za Katoličku crkvu, Kotorsku biskupiju, Splitsku metropoliju, a time i je i dio Crkve u Hrvata, neodvojivi  dio njihove povijesti, kulture, tradicije, kolektivne memorije,  i kao takvu su tu svijest i tradiciju baštinili i baštine i dalje  kao dio svojega  hrvatskoga identiteta koje su  prenijeli u bratovštine  Bokeljske mornarice 809  u Republici Hrvatskoj.

Podsjećamo istine radi da je 2009. godine Centar za očuvanje kulture manjina u sklopu promocije tradicijske kulture manjinskih naroda u Crnoj Gori u  KIC-u  Budo Tomović u Podgorici, u Domu Gracije Petkovića u Tivtu i u  dvorani Centra za kulturu u Kotoru predstavio odoru bokeljskog  mornara kao hrvatsku narodnu nošnju, Katedralu i Kolo svetoga Tripuna kao dio kulture hrvatskoga naroda u Crnoj Gori uz nazočnost premijera Crne Gore, predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti, kao i  predstavnika  diplomatskog kora . Slijedom toga mi  kao hrvatske udruge s pravom postavljamo pitanje što se promijenilo od 2009. do 2017. godine.