Hrvatska

Program ovogodišnjih 74. Dubrovačkih ljetnih igara predstavljen je u srijedu na neformalnom druženju u dubrovačkom Hotelu Palace, tradicionalno uoči Feste svetog Vlaha i Dana Grada Dubrovnika.

Tijekom 47 festivalskih dana, od 10. srpnja do 25. kolovoza na dvadesetak ambijentalnih lokacija preko tisuću umjetnika izvest će preko 70 dramskih, glazbenih, baletnih, folklornih i drugih programa.

Među njima su četiri premijerna naslova u dramskom programu.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić primio je u Cavtatu generalnu konzulicu Hrvatske u Crnoj Gori Jasminku Lončarević. Konzulica je načelnika Lasića upoznala s društvenom, političkom i socijalnom situacijom Hrvata u toj zemlji, a na sastanku se razgovaralo i o budućim suradnjama Općine Konavle s Hrvatima, naročito u Boki Kotorskoj.
Konzulica Lončarević je zahvalila načelniku na sudjelovanju u obilježavanju Dana Hrvata u Crnoj Gori ranije ovog mjeseca, rekavši kako je veza s matičnom državom od najveće važnosti za Hrvate.

Hrvatska je u četvrtak na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a dobila jednoglasnu potporu za ulazak u šengenski prostor, dok za Bugarsku i Rumunjsku nije bilo konsenzusa, doznaje se iz diplomatskih izvora. Hrvatska tako postaje 27. članica šengenskog prostora i za manje od mjesec dana, od 1. siječnja 2023. ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće, 26. ožujka 2023., u zračnim lukama.

Bugarska i Rumunjska nisu dobile potporu jer je izostao konsenzus.

S ponosom i odajući počast poginulim braniteljima i stradalim civilima Dubrovčani u utorak obilježavaju Dan branitelja i 31. obljetnicu herojske obrane grada u Domovinskom ratu.

Na 'crni petak dubrovački', u rano jutro 6. prosinca 1991. godine srpsko-crnogorski agresor pokrenuo je je sveopći napad na grad. Agresorska vatra na grad trajala je od rane zore, a najžešći napadi bili su na tvrđavu Imperijal na brdu Srđ ponad grada, kao i na povijesnu jezgru, hotel Belvedere te naselja Nuncijata i Sustjepan.

U Zagrebu je 25. studenog održan 27. Forum hrvatskih manjina,  u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, kojeg je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković,  u prisustvu brojnih visokih uzvanika i  predstavnika hrvatskih manjinskih zajednica iz 12 zemalja. Tema  ovogodišnjeg foruma bila je  „Mediji i hrvatske manjinske zajednice. Kako se predstavljamo? Kako nas predstavljaju?“.

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu je u petak, 25. studenoga,  održan  je 27. Forum hrvatskih manjina, u okviru kojega je Udruga Hrvatski novinari i publicisti (HNiP) Radiju Dux svečano uručila nagradu „Bogdan Radica“,  za sudjelovanje u projektu SPONA,  koji je proveden uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

27. Forum hrvatskih manjina održao se jučer na temu „Mediji i hrvatske manjinske zajednice. Kako se predstavljamo? Kako nas predstavljaju?“. Riječ je manifestaciji u organizaciji Hrvatske matice iseljenika koja na godišnjoj razini okuplja predstavnike hrvatskih manjinskih zajednica iz zemalja u širem okruženju, a koju je danas u Zagrebu otvorio predsjednik Vlade Andrej Plenković.
 

Deveto izdanje Dubrovačkog zimskog festivala održat će se od 26. studenog do 6. siječnja 2023. godine, a zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić u ponedjeljak je istaknula kako je dubrovačka gradska uprava za program izdvojila oko dva milijuna kuna.

Samo za Silvestarsku noć namijenjeno je 562 tisuće kuna, od čega će 375 tisuća kuna ili 50 tisuća eura za svoj novogodišnji nastup na Stradunu zaraditi Petar Grašo.

Neki medijski 'urednici' još su prepuni negativnih konotacija, nemilosrdni, ratoborni, pohlepni…Gospodo 'veliki Hrvati', prestanite svoje frustracije liječiti na nevinim žrtvama, memorandum SANU-a odavno je mrtav, shvatite istinu zauvijek…

Izložba fotografija Dražena Zetića pod naslovom „Riznica duha jugoistočnog Jadrana“ predstavlja katoličke crkve u Boki kotorskoj i na Crnogorskom primorju. Svima onima koji imalo poznaju povijest toga kraja pred očima se pojave srednjovjekovne crkve podignute ne samo u biskupskim središtima, gradovima Baru, Budvi i Kotoru nego i u njihovoj neposrednoj okolici, u selima ili u pitomom krajoliku, u maslinicima i na proplancima odakle seže pogled prema morskom plavetnilu i visokim planinama spletenim u neposrednom zaleđu.