Hrvatski grad Split bio je ovih dana domaćin radionice o izradi plana upravljanja područjima pod zaštitom UNESCO-a, posebno na obalama Jadranskog mora. Organizatori radionice bili su Grad Split i Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, a skup je održan u sklopu projekta EX.PO AUS (Extension of Potentiality of Adriatic UNESCO Sites – Širenje potencijala UNESCO-vih područja na Jadranu) koji se finansira iz fondova Evropske unije, kao i iz programa Jadranske prekogranične suradnje.
U Splitu je ovaj program posebno aktuelan, jer se upravo – uz zajedničko učešće predstavnika grada, arheologa, arhitekata, urbanista i organizacija civilnog društva – izrađuje Plan upravljanja povjesnim jezgrom Splita, odnosno Dioklecijanovom palačom i gradskim centrom koji se u UNESCO-vom registru svjetske baštine nalaze od 1979. godine.

Dosta pažnje izazvalo je izlaganje švedske arhitektice Katri Lisitzin o njezinim iskustvima na izradi planova upravljanja kulturnom baštinom, posebno u Stokholmu. No, za budući splitski plan ništa manje dragocjena nijesu bila ni iskustva sa sličnim poslom u Kotoru. O njima je govorila predstavnica Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Aleksandra Kapetanović, koja je detaljno izložila sve etape rada na Planu upravljanja prirodnim i kulturno–povjesnim područjem Kotora, ali i problemima s kojima su se u bokeljskom biseru susretali u tom poslu.
Projekat EX.PO AUS, na kojem se radi od rujna 2012. godine, ukupno je vrijedan 3,32 miliona eura. Glavni cilj mu je uspostavljanje zajedničke kulturno-turističke valorizacije UNESCO-vih lokacija na Jadranu, koje bi se mogle pretvoriti u prekogranični turistički proizvod od svjetskog značaja.
Ivica Profaca