"Austrougarska žičara Kotor-Cetinje 1916" naziv je knjige autora Radojice Raša Pavićevića, koja je u subotu predstavljena široj čitalačkoj publici u kino "Boka".
U ime organizatora goste su pozdravili predsjednik HNV CG Zvonimir Deković i direktor A.D. "Pobjeda" Lav Lajović koji su istakli značaj ove publikacije, koja otkriva neke nepoznanice, knjiga koja demantira one koji kažu da se o Kotoru i Boki nema što više novo reći.
O knjizi je govorio i konzul Austrije u Crnoj Gori Gerald Hauser, koji se zahvalio autoru Pavićeviću na ukupnim istraživanjima Austrisko Crnogoskih odnosa kroz povjest. Za knjige koje je priredio Radojica Pavićević "Werk Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori" i "Austrougarska žičara Kotor-Cetinje 1916" pokazalo je interesovanje i Ministarstvo odbrane Austrije- kazao je konzula Hauser.
Predstavljajući knjigu konzervator mr. sci. Zorica Čubrović kazala je da do pojave knjiga "Werk Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori" i "Austrougarska žičara Kotor-Cetinje 1916" autora Radojice Pavićevića o bogatsvu i raznovrsnosti vojne arhitekture ovog područija, postojale su samo uopštene predstave a pred izazovima njenjeog izučavanja nepremostive prepreke. Oblast izučavanja je zahtjevala multidiscipinarni pristup traganje za planovima, terenska istraživanja, prikupljanje podataka u pisanim formama. Već je ocijenjeno da knjiga "Werk Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori" prevazilazi institucionalno bavljenje problematikom kako zahtjeva tako široka i nedovoljno istražena tema.
Nakon ovog značajnog djela večeras pred nama je knjiga "Austrougarska žičara Kotor-Cetinje 1916" koja se odnosi na jednu konstrukciju za transport, zračnu željeznicu koja je građena u sred ratnog vihora daleke 1916.godine, sa obje strane kotorskih bedema do prevoja Krstac i dalje preko Njeguša do Cetinja.
Riječ je o žičari za prevoz tereta koja je sa početnih stanica transportovala terete od 5 do 11 tisuća kilograma na sat, o njenoj trasi, pogonu, nosećim stubovima, arhitektuiri stanica, prenosnim mehaniznima kao i trajanju koje je prestalo sa trajnjem rata svjetskih rasmjera već 1919 god. nakon čega žičara nije više u upotrebi a sistem nije obnovljen za potrebe mirnodopskih vremena.
Knjige Radojice Pavićevića predstavljaju cijelinu, mozaičku kockicu koja je nedostajala u našem inače oskudnom poimanju isčezlo u vremenu, time je ova knjiga dragocijenija i vrijednija kazala je konzervator mr. sci. Zorica Čubrović.
Predstavljajući knjigu autor Radojica Pavićević je kazao kako u svojim daljim istraživanjima je zaključio da o žičara Kotor Cetinje nije dovoljno istraženo i mnogo toga nije bilo jasno pa je odlučio da uz knjigu Werk to bude jedan prilog u nekih osamdeset strana.
"Žičara je rađena kao nužnost i jedina mogućnost snadbjevanja Austrugarskih trupa. 1916 godina Lovćenska operacija 40.000 vojnika je na teritoriji Crne Gore pada Lovćen, Cetinje, Austrugarske snage su na liniji Đinovići - Dobrosko Selo znači 15 km od Cetinja vojsku treba snadbjevati osim toga preuzima se odgovornost za zauzete teritorije i njeno stanovništvo u opitanju je 200.000 ljudi. Izlaska nema komunikacija nema brodovi do Kotora dovoze hranu municiju i sve ostalo i jedino riješenje je žičara. Nije ona rađena za poštu za prevoz putnika rađena je za potrebe vojničke nužnosti za logističku podršku vojne operacije.Motiv ovog mog rada i istraživanja je upravo razjašnjavanje zbog čega je urađena žičara.
Krak Škurda - Njeguši je urađena za samo 38 dana. Našo sam podatke jednog poručnika bojnog broda koji je opiso vremenske uslove rada u januru, pristupačnost terenu, koji su bili izuzetno teški izahtjevni. Za sat vremena žičarom se do Njeguša prevozilo 7.500 kg materijala ali pošto to nije bilo dovoljno onda su radili i drugi krak od Škaljara do Njeguša nakon čega je urađen završni krag od Njeguša do Cetinja koji je prevozio fascinantnih 110 tona dnevno materijala. Usponi žičare su bili od 0 do 960 metara nadmorske visine na prvom kraku a od 0 do 1040 metara na drugom kraku. Sve ovo me fasciniralo i navelo da obradim istražim i kroz knjigu vam pružim jedno novo saznaje o tom značajnom projektu." kazao je autor Radojica Pavićević.
Publikacija "Austrougarska žičara Kotor-Cetinje 1916" donosi obilje autentičnih dokumenata, koji ilustriraju razmjere građevinskog i inžinjerskog poduhvata gradnje žičare, kojom su 1916god. povezani Kotor i Cetinje. Brojne originalne fotografije gradnje, projekta, rada žičare, koju šira javnost nije imala priliku ranije vidjeti, predstavljaju potpunu novinu. Knjiga donosi detaljan opis nama malo poznatog projekta željezničke pruge Kotor-Cetinje rađen u Beču 1908.godine.
Nakladnik izdanja je A.D. "Pobjeda".
U muzičkom dijelu nastupila je klapa "Vazda mladi".