PREDAVANJE OCA PAVLA KONDIĆA U DONJOJ LASTVI

Time to read
2 minutes
Read so far

Petak, 02. kolovoza 2013. - 13:49
Autor: 

Paljenjem svijeća i ljubljenjem slike Sv. braće Ćirila i Metoda, monah mr. sc. Pavle Kondić započeo je u četvrtak 1. kolovoza u crkvi Sv. Roka u Donjoj Lastvi predavanje "Duhovno-istorijski korjeni Ćirilometodijevske misije " u okviru "Molitvenih dana sv. braći Ćirilu i Metodu".
Magistar Pavle Kondić, monah je Srpske pravoslavne crkve i član je bratstva Cetinjskog manastira. Rođen je u Beogradu 1966. gdje je okončao akademsko obrazovanje na Odjelu za povijest Filozofskog fakulteta. Magistrirao je crkvenu povijest na Teološkom fakultetu u Beogradu a specijalizaciju iz iste oblasti završio je na Teološkom fakultetu Univerziteta u Oksfordu. Kao autor i urednik objavio je do sada 14 knjiga iz crkvene povijesti a također i veliki broj naučnih rasprava i članaka. Učestvovao je na više naučnih skupova iz oblasti crkvene povijesti, arhivistike i bibliotekarstva. Do odlaska na stručno usavršavanje u Englesku, predavao je crkvenu i opću povijest na Bogosloviji Svetog Petra na Cetinju. Upravnik je Arhiva i biblioteke Mitropolije Crnogorsko-primorske na Cetinju.

„Već od kraja 9. vijeka, kada je rascvjetana Ćirilometodska misija među Slavenima, najprije, zapadnim a potom i južnim, preko rada njihovih učenika - Petočislenika: Klimenta i Nauma, Gorazda, Save i Angelarija, ušli su Ćirilo i Metodije u bogoslužbenu sferu Istočne pravoslavne crkve sa najvišim priznanjem koje im je dodijeljeno titulom - ravnoapostoli tj. jednaki apostolima po vrijednosti misijske djelatnosti. Da bi se mogli postići tako znameniti uspjesi u misijskom radu kristijaniziranja naroda drugog jezika i kulturne tradicije, treba pogledati na duhovne i intelektualne korijene solunske braće." rekao je predavač Kondić. U nastavku je pratio razvojnu putanju slavenskih ravnoapostola, od rodnog Soluna, preko gore Olimpa i monaških centara u kojima su se duhovno formirali do misije njihovih učenika - Petočislenika. Na kraju prvog djela predavanja mr. Kondić prikazao je primjer bogoslužbenog poštovanja Solunske braće u Pravoslavnoj crkvi pokazavši snimak bogoslužbenog teksta na crkvenoslavenskom jeziku.
U drugom djelu izlaganja monah Kondić naveo je niz suvremenih primjera Ćirilometodske baštine u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Naveo je kao zanimljivost, istovremeno građenje katoličke crkve u Beogradu i pravoslavne u Ljubljani, posvećenih Sv. braći. Uz to, naveo je i postojanje spomenika, osnovne škole i ulice u Beogradu pod nazivom Ćiril i Metoda. Niz primjera dovršio je prikazom nastanka Parohija u Malmeu (Švedska) i Nubergu (Njemačka). Posebnu pažnju posvetio je nastanku duhovnog centra manastir Ćirilovac kod Kolašina (Crna Gora). Na kraju predavanja mr. Kondić citirao je svoga duhovnog poglavara, mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija da se sva Crkva moli kroz stoljeća za jedinstvo Crkava Božjih u svijetu, ali da bi to jedinstvo moglo biti obnovljeno, neophodno je da se obnovi jedinstvo vjere. „Ako se ne vratimo svi zajedno (hrišćani Istoka i Zapada) toj izvornoj vjeri Sv. Otaca, Vaseljenskih Sabora ... sv. Ćirila i Metodija prosvjetitelja slavenskih, koje su, sa punim pravom, i rimske pape proglasili za suzaštitnike Europe, ako se ne vratimo tom korjenu svetom i ne zacijelimo u sebi tu ranu i ako se ne vratimo svim srcem i svom dušom, smirenju Duha Svetoga i Njegovoj ljubavi koja je izvor svake ljubavi i istinskog zajedništva među ljudima, onda neće biti moguće nikada da se taj sveti hiton Crkve Hristove ponovo objedini."
Glavna misao vodilja organizatora ovih susreta u Godini vjere, zazivi su sv. Ćirila: "Počujte, svi slavenski narodi, počujte Riječ koja dolazi od Boga, Riječ koja hrani dušu, Riječ koja vodi k spoznanju Boga!" i "Bože sačuvaj moje stado (Slavene) da bude vjerno sv. vjeri (...) i sjedini ih sve u jedinstvu!". Na taj način želi se graditi most između zapadne i istočne kršćanske tradicije te promicati bogočovječanski ekumenizam. Predavanje je izazvalo veće zanimanje, neovisno o crkvenoj pripadnosti slušatelja. Susret je moderirala župljanka mag. theol. Iva Deković.