U organizaciji Hrvatskog građanskog društva Crne Gore u subotu je u Galeriji solidarnosti, palača Pima, kotorskoj čitalačkoj publici predstavljena knjiga "Zbornik Stijepa Obada". Knjiga je nastala u povodu 80. obljetnice života i 50. obljetnice znanstvenoga rada, zaslužnoga hrvatskog povjesničara, znanstvenika i kulturnog djelatnika, prof. dr. sc. Stijepa Obada iz Zadra.
O profesoru Obadu govorila je mr. Marija Mihaliček, povjesničarka umjetnosti koja je istakla znanstvenikovu povezanost s Bokom kroz istraživački rad bokeljske povijesne problematike.

Predstavljajući Zbornik prof. dr. Marko Trgorić, dekan Filozofskog fakulteta u Splitu, apostrofirao je kako je Zbornik nastao u povodu 80. rođendana znanstvenika Stijepa Obada i 50 godina stvaralaštva, na inicijativu studenata, zahvaljujući potpori Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, Zavoda za povijesne znanosti HAZU, Odjela za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, te Državnog arhiva u Zagrebu.
"Kada smo odlučivali gdje predstaviti Zbornik odlučili smo da to bude od Zadra do Kotora u onom teritoriju i opsegu kako je nekada izgledala i protezala se austrijska pokrajna Dalmacija o čijoj povijesti je i riječ u ovoj knjizi" - kazao je prof. dr. Marko Trgorić.
Profesor dr. Josip Vrandečić, pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, predstavljajući „Zbornik Stijepa Obada" istakao je da je to jedinstveno izdanje u kojem se nalaze radovi nekadašnjih studenata profesora Obada, točnije 35 autora, koji su svoje radove uobličili u ovom zborniku koji sadrži 795 stranica. Podijeljen je u tri dijela, u prvom je obrađeno i predstavljeno znanstveno i kulturno djelovanje prof. Obada, u drugom se nalaze 22 rada raznih povjesničara novovjekovlja, studenata profesora Obada, u trećem iscrpna bibliografija njegovih radova.
Autor Stijepo Obad kazao je kako ga je Zbornik iznenadio, razlikuje se od drugih po tomu što u njemu sudjeluju njegovi bivši studenti koji istražuju novovjekovnu hrvatsku povijest ponajviše Dalmaciju.
"U Boku dolazim iz Dalmacije i Hrvatske s uzbuđenjem s obzirom na to da sam iz susjedstva, iz Konavala, zatim kao osviješten na povijesne okolnosti i istraživanja koja sam proveo od Raba, Karlobaga pa do Buljarice i Spiča dokle je išla granica Dalmacije. U istraživačkom radu jednako sam se usmjerio na Boku kotorsku odnosno na Hrvate Boke kotorske."
Profesor Obad u svom emotivnom govoru prikazao je jedno razdoblje novije političke povijesti o migraciji stanovništva prema Boki, političkim prilikama 1848., "naši ljudi bili su za sjedinjenje s Hrvatskom tada se budila nacionalna svijest, to je jako važno i ja sam to u svojim radovima obrađivao, jer su prvobitno na ovim prostorima živjeli katolici i Hrvati, a kasnije dolaze ostali. Osobito sam ovu tematiku obradio u zborniku "Hrvati Boke kotorske" − zahvaljujući HGD-u na promociji, završio je prof. Stijepo Obad.
Dr. Obad do umirovljenja 2000. g. predavao je kolegije Opće i hrvatske povijesti novog vijeka na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru. Zbog kadrovske podrške i nastavnih procesa, i u mirovini predaje na Odjelima za povijest Pedagoškog i Filozofskog fakulteta u Osijeku i Puli, Odjelu za kulturu i turizam i Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Zadru te na Visokoj katehetsko-teološkoj školi u Zadru. Autor je više knjiga, stotina znanstvenih i stručnih radova. Urednik je brojnih zbornika, sudionik stručnih skupova. Sudionik je Hrvatskog proljeća 1970-ih, pokretač i svojevremeno predsjednik zadarskih ogranaka Matice hrvatske, Hrvatskog kulturnog društva 'Napredak' i Družbe braće Hrvatskog zmaja. Za znanstveni, stručni, nastavnički i kulturni rad dobio je odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, nagradu za životno djelo Zadarske županije i Grada Zadra, srebrnu medalju Družbe braće hrvatskog zmaja i druga priznanja.