TIVAT, 22.9.2010 Dr. Luka Centurioni, fizičar mora i oceanograf, radi na STRIPS oceangrafskom institutu u San Diegu koji je dio Sveučilišta Kalifornije. Njegov posao su istraživanja u području fizike mora, prvenstveno monitoring i mjerenje morskih struja u cijelom svijetu, kako u obalnim vodama tako i na prostranstvima oceana. Da bi to mogao obavljati, bavi se i konstruiranjem i dizajniranjem specijalnih mjernih instrumenata posebno prilagođenih za prikupljanje podataka iz konkretnog akvatorijuma u kojem radi.
Radio Dux: S obzirom na to da je u Boki potrebno mnogo vremena da se morska voda unutar Zaljeva promijeni prirodnim putem, odnosno strujanjem, što mislite, ugrožavamo li mi naš zaljev velikim brojem jahti i brodova koji uplovljavaju i ispuštanju otpadne vode?
Dr. Luka Centurioni: U Boki sam već treći put i mislim da je ovaj ekosustav jako osjetljiv. Postoji nekoliko razina neophodne zaštite odnosno menadžmenta ovog prostora. Što se tiče pitanja brodova, mislim da brodovi mogu biti vrlo opasni te mogu uznemirujuće djelovati na okoliš, stoga morate imati jasne propise, uvesti ograničenja brzine plovidbe jer, recimo, brze jahte i gliseri koji prolaze kroz Verige dižu velike valove za sobom, a valovi ne samo što smetaju kupačima, već podižu i sedimente s morskog dna i veoma uznemiravajuće djeluju na morske organizme koji žive u plitkim obalnim vodama.
Radio Dux: Koje su Vaše stručne preporuke za zaljev Boke u narednom razdoblju?
Dr. Luka Centurioni: Očekuje se da će napredak ekonomije dovesti i do većeg izdvajanja sredstava za monitoring stanja životne sredine, osobito mora i kvaliteta vode. Morat ćete, međutim, postaviti i neke senzore – poput stalnih mjernih stanica koje prate i mjere morske struje te izraditi detaljne studije, ne samo o tome kako i koliko se vode mijenja izmedju zaljeva i otvorenog mora, već i kako se ta voda rasprostire kako biste sutra mogli znati kako će se, nošeno tom vodom, širiti neko potencijalno zagađenje ili izljev kanalizacije. Naučite što više o svojoj okolini. Prije svega, morate upoznati i razumjeti svoje more. Mislim da ima i mnogo mogućnosti da ovdje dođu i strani stručnjaci i da se detaljno prouči zaljev Boke kotorske, kako se razmjenjuje svježa morska voda između zaljeva i otvorenog mora i koliko je ovdje zapravo rasprostranjeno zagađenje. Kada to budete znali, znat cete i što morate poduzeti da tu životnu sredinu najefikasnije zaštitite.
Radio Dux: Što vi kao ljubitelj mora i strastveni ronilac mislite o negativnom uticaju buke propelera i motora brojnih jahti i glisera koji ljeti naprosto preplave Boku ?
Dr. Luka Centurioni: Ronio sam na Trstenom i bio sam doslovce šokiran količinom buke koju čujete pod morem i to ne samo buke od propelera i motora glisera, već i od jake glazbe s otvorenih šankova. Vjerujte, nigdje oko sebe u tom dijelu mora uz obalu nisam vidio niti jednu jedinu ribu. Svakako da ribe bježe od tolike buke, a to je možda sezonski problem jer će riba bježati tijekom srpnja i augusta kada je turista, a s njima i ove vrste buke, najviše, dok će se možda vratiti tijekom zime. Iako to nije moja struka, pretpostavljam da štete ipak ima jer se dosta vrsta riba mrijesti tijekom ljeta, što bi moglo dovesti do nekih dugoročnijih negativnih efekata u morskom ekosustavu.
Audio: Dr. Luka Centurion
{mp3}dr_za_net{/mp3}
Audio: Zanimljivost iz emisije "Neptun" S. Luković
{mp3}zanimljivost_iz_neptuna{/mp3}
Tivat 20. 9 2010 – Danas je u Tivtu - Donja Lastva otpočela II. Konferncija o genomu koprivinog preglja - pauka. Eminentni svjetskih stručnjaci molekularne biologije iz SAD-a, Meksika, Kanade, Spanjolske, Francuske, Njemacke, Portugala, će raspravljati o upotrebi novih genomskih tehnika u poljoprivredi. Grupa stručnjaka na čijem čelu je prof. Dr Miodrag Grbić sa univerziteta West Ontario iz Kanade, je sekvencionirala kompletan genski zapis jedne od najvecih i najopasnijh steocina u poljoprivredi koprivin pregalj – pauk. Stručnjaci razvijaju ekološke metode kojima bi štitili zdrave poljoprivredne proizvode. O značaju projekta govori činjenica da su u projekat SAD ulozile trimilona dolara U četvorodnevnom radu stručnjaci će ukazati na značaj i orjentaciju ka ekoloskoj proizvodnji i konceptu odrzivog razvoja.
Audio: Dr Miodrag Grbić
{mp3}grbic_za_net{/mp3}
18.9.2010 Tivat - Božidar –Božo Nikolić, prvi politički predstavnik hrvatske nacionalne manjine u Skupstini Crne Gore, iznenada je juče preminuo u Tivtu u 64-toj godini života.
Nikolić je rodjen 1946 godine u Gornjoj Lastvi kod Tivta, po struci je bio inženjer pomorstva i kapetan duge plovidbe, a osim u pomorstvu, svojevremeno je radio i u turizmu kao komercijalni ravnateljem HTP „Primorje" Tivat. Bio je odbornik u Skupštini opcine Tivat u nekoliko mandata, Nikolić je kao član Hrvatske gradjanske inicijative izabran za prvog političkog predstavnika hrvatske nacionalne manjine u crnogorskom parlamentu u prošlom sazivu Skupštine Crne Gore na zajedničkoj listi koalicije „Za evropsku Crenu Goru".
Komemorativnim skupom HGI se oprostio od Boža Nikolića, jednim od utemeljivaca stranke. Sahrana Boža Nikolića obavljena je 19. 9 2010g. u 16 sati na mjesnom groblju u Donjoj Lastvi - Tivat.
Specijalna bolnica za psihijatriju u Kotoru danas je organizirala "Dan otvorenih vrata" kako bi građani mogli posjetiti ovu ustanovu i upoznati se sa radom u intresu razbijanja predrasuda vezanih za mentalno zdravlje i problema ovisnosti.
15. 9. 2010 Kotor - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore i Plima iz Ulcinja, u suradnji sa Centrom za kulturu – Kotor sinoć su u sali kina "Boka" organizirali veoma intersantno veče, DIJALOG - "ISTRA - CRNA GORA, VINO U POEZIJI, POEZIJA U VINU" . Dijalog o poeziji, zivotu, suživotu, multikuturalnosti, Mediteranu o prostoru Istre i Crne Gore, vodili su kao domaćin Jovan Nikolaidis knjizevnik iz Ulcinja i Milan Rakovac pisac i novinar iz Pule. Uz svijeće i vino nadahnuto su kazivali svoju poeziju i razmišljanja o očuvanju autentičnosti, kulturi dijaloga, toleranciji. Ućešće u kazivanju poezije uzeli su i pjesnici Andrija Petković i Tripun Grgurević.
Audio: Milan Rakovac - pisac i novinar iz Pule
{mp3}milan_rakovac{/mp3}
Audio: Jovan Nikolaidis - knjizevnik iz Ulcinja
{mp3}nikolaidis{/mp3}
10. 9. 2010. Kotor -Sinoć je u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor prigodnom svečanošću obilježen Dan muzeja 10. septembar. Obilježavanje pedesetosme obljetnice otpočelo je skladbom "U bokeljskoj noći modroj" u izvedbi klape Bokeljski Mornari, nakon čega se prisutnima obratila direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor Mileva Pejaković Vujošević, koja je kazala:
"Danas, trenuci prošlosti u ovoj kulturnoj riznici doživljavaju se na moderan i suvremen način kroz audio vodič na šest svjetskih jezika, i kao takav muzej se svrstao u red svjetskih muzeja. Vama u znak sjećanja na ovaj značajni jubilej darovali smo kovertu sa likom kapetana Petra Želalića i žigom pošte, dana 10. septembra - dana našeg muzeja. Ta koverta predstavlja nama i filatelistima važan i značajan dokument za našu instituciju, grad Kotor i državu, te je pravi ambasador koji plovi širom svijeta. Naš muzej će nastaviti da bude prepoznatljiv kulturni prostor u kome će svoje mjesto naći svi segmenti umjetničke i estetske vrijednosti, biće to prostor gdje će se na najljepši način doživljavati prošlost i sadašnjost, sa željom da u njemu uživamo svi, sada i u budućim danima, jer muzeji su nit koja spaja, oni su kapija kroz koju prolaze vjekovi čiji smo mi čuvari."
Audio: Direktor Pomorskog muzeja - Mileva Pejaković Vujošević
{mp3}milevapejakovicvujosevic{/mp3}
Audio: Kustos Pomorskog muzeja - Petar Palavršić
{mp3}kustospetarpalavrsic{/mp3}
Gradonačelnik Dragan Kankaraš primio je uglednu bokeljsku i zagrebačku pjesnikinju Maju Perfiljevu povodom izlaska iz štampe njene nove knjige poezije „Tajanstva".
8. 9 2010. Tivat - Školska godina juče je počela u Školi hrvatskog jezika i kulture koja već sedmu godinu za redom funkcioniše u Boki Kotorskoj. U suradnji sa crnogorskim obrazovnim vlastima, školskim ustanovama u Tivtu i Kotoru, te ovdašnjim hrvatskim udruženjima, hrvatsku školu u najvećoj mjeri financira i organizira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, a njeni polaznici su djeca Hrvata koji žive u Crnoj Gori.
„Školu trentno pohadja preko 40 polaznika, ali uspis svih zainteresiranih je još moguć. Predavanja se održavaju jednom tjedno u trajanju od dva školska sata i to petkom poslijepodne u prostorijama OŠ „Drago Milović" u Tivtu, odnosno srijedom poslijepodne u OŠ „Njegoš" u Kotoru."- kazala je rukovoditeljica hrvatske škole, profesorica Marina Bastašić, dodajući da je ove godine osim djece iz Boke, interes za nastavu u ovoj školi pokazalo i više učenika iz Bara.
Polaznici škole su djeca uzrasta od prvog razreda osnovne do završnih razreda srednje škole, organizirani u tri starosne grupe.
„Nastava je izrazito bikulturalna, pa djeca pored učenja hrvatskog jezika i kulture, svakako uče i kulturu zemlje u kojoj žive – Crne Gore."- istakla je Bastašić dodajući da polaznici škole osim klasičnih predavanja, imaju i niz kreativnih mjesečnih radionica posvećenih raznim temama, pa će tako ovog mjeseca izučavati način izrade suvenira i predmeta od terakote i gline koje izrađuje tivatski atelje „Slaby".
Marina Bastašić
{mp3}marina_bastasic{/mp3}
5. 9 Rezevići - Ispred Spomen doma u Reževićima juče je održana treća po redu "Fešta od smokava" pored freških smokava i rakije od smokava, prezentovane su razne delicije od tog mediteranskog voća, koje su pripremile paštrovske domaćice i kuhari mnogih budvanskih i petrovačkih restorana i hotela.
Brojne posjetioce zabavaljala je klapa Castel Nouvo iz Herceg-Novog. Po prvi put je prezentovan smokvenjak, kruh sa sjeckanim mendulima koji se preliva domaćom rakijom od smokava po starom i već zaboravljenom receptu.
Direktorica Javne ustanove "Spomen Dom Reževići" i jedan od organizatora fešte, Olivera Franović, istakla je značaj promocije domaće kuhinje u turističkoj ponudi, " jer ovo mediteransko voće je od davnina bilo zastupljeno na trpezama u Paštrovićima, bilo da je smokva sastavni dio štrudle, fugace, patišpanja, priganica, kolača, džema ili neke druge poslastice."
Olivera Franović
{mp3}olivera_franovic{/mp3}
3. 9 2010 - Tivat - Sinoć je u galeriji ljetnikovca Buća otvorena prva samostalna izložba mlade slikarice iz Tivta Tanje Matković. Izložbu je otvorila Anastazija Miranović istoričar umjetnosti iz Podgorice koja je istakla " Slikarstvo puno simbola zasnovano na metaforičkom likovnom vokabularu, čiji je dijalog dinamičan, logičan i intigrantan. Plava boja simbolizira univerzum, beskraj u nama i oko nas daljine, i spiritualne sfere a plavo prirodno vezujemo i za more beskrajne plave pučine horizonta mentalnog i nedodirljivog, kao u zamišljenoj liniji spajanja neba i pučine. Kao staklene krhotine sakupljene u staru - novu cijelinu, Tanjine slike se okupljaju oko pijadestala smisla za neka nova traganja u beskraj. "
Akademiju likovnoh umjetnosti odsjek grafika Tanja Matković je zavrsila na Širokom Brijegu. Učestvovala je na više kolektivnih izložbi.
Tanja Matković
{mp3}tanja_izlozba2010{/mp3}
31. 8 Gornja Lastva - U sklopu proslave 600-te obljetnice župne crkve Blažene Djevice Marije u Gornjoj Lastvi sinoć je održano književno veče. U djelimično obnovljenoj kanonici crkve, u nesvakidasnjem prostoru, mističnom ambijentu uz svijeće i instalacije koje je kreirao Dražen Zetić mladi pjesnik iz Zagreba, Miroslav Sindik i Desanka Matijević nadahnuto su prezentirali svoju poeziju. Veče je otvorio Đuro Vidmarović književnik koji je najavio skoro konstituiranje NVO Hrvatskog knjizevnog kluba Boke Kotorske udruge "koja bi njegovala književnu riječ i koja bi pomogla da se hrvatski jezik sačuva onako kako je to predviđeno Ustavom i Međudržavnim ugovorom o zaštiti manjina između Crne Gore i Hrvatske". Inspiriran ambijentom i atmosverom Dr. Vinicije Lupis voditelj Instituta "Ivo Pilar" područnog centra Dubrovnik, govorio je o tome kako je Gornja Lastva čudnim putem povezana i pomogla da se otkrije jedan opus slikara i umjetnika jedinog civilnog podkralja Kraljevine Dalmacije, Nikana Ardelija. Poslušajte...
Đuro Vidmarović
{mp3}vidmarovic_kvgl2010{/mp3}
Dr. Vinicije Lupis
{mp3}lupis_kvgl2010{/mp3}
