Spektakularni stakleni pod, ekološki paviljoni, pristup osobama s invaliditetom i niz drugih osvježenja prvog kata Eiffelova tornja, turističke meke koju svake godine posjeti sedam milijuna ljudi, u ponedjeljak će biti predstavljeni javnosti.
Najprostraniji, a ujedno i najslabije posjećen prvi kat trebao bi nakon obnove privlačiti više turista, nada se Društvo koje upravlja Eiffelovim tornjem (SETE), koje je 60 posto pod nadzorom Grada Pariza i koje je financiralo obnovu s 30 milijuna eura.
Zahvaljujući sadržajima koje nude restorani, trgovine te kinodvorana prvi kat trebao bi postati prostor za opuštanje posjetitelja nakon što se spuste s vrha.
Preuređenje tornja prema zamisli arhitektonskog ureda Moatti-Rivieres počelo je u svibnju 2012. s time da tijekom radova građevina nije bila zatvarana za javnost.
U središtu prostora od pola hektara dosadašnji neprozirni pod zamijenjen je staklenim, a nakošenom staklenom stijenom zamijenjena je i zaštitna mreža. Dva paviljona smještena na istočnoj te zapadnoj strani, sagrađena 1981. godine bila su srušena i ponovno sagrađena. Salon Gustavea Eiffela, graditelja tornja, postao je dvorana za prijeme i konferencije namijenjena stručnim skupovima. Na zapadnoj strani, u paviljonu Ferrie uređena je trgovina, restoran brze hrane, kinodvorana u kojoj će se na sedam ekrana prikazivati film o tornju i njegovoj povijesti.
Uređena je rampa za osobe s invaliditetom kojima je odsad omogućen pristup u sve prostore. Čitav prvi kat posvećen je Gustavu Eiffelu čiji su život i rad predstavljeni u vitrinama, putem ekrana i digitalnih albuma.
Projektanti su posebnu pozornost posvetili brizi za okoliš. Četiri solarna panela ukupne površine 10 četvornih metara pokrivat će polovicu potreba za toplom vodom u paviljonima Ferrie i Eiffel, a spremnik oborinskih voda postavljen ispod paviljona Ferrie opskrbljivat će vodom sanitarne prostorije. Dvije male vjetroelektrane proizvodit će oko 10.000 kilovatsati na godinu.
Eiffelov toranj svake godine posjeti sedam milijuna ljudi, kojih je 85 posto stranaca. Time je toranj sagrađen za svjetsku izložbu s kraja 19. stoljeća postao najposjećeniji spomenik u svijetu za koji se plaća ulaznica. Francuzi su prvi s 12,5 posto, a slijede Amerikanci (8,5), Britanci (7,1), Talijani (6,7) te Nijemci (5,7 posto). Otkako je otvoren 1889., više od 250 milijuna ljudi posjetilo je toranj koji je u 2013. ostvario ukupni godišnji prihod od 73 milijuna eura.
Iako su skuti željezne dame dobili proziran stakleni omotač, ona će se redovitom faceliftingu morati podvrgnuti kao i dosad, svakih sedam godina, za što se potroši oko 60 tona boje.