San o letenju – krila, simbolika i prikazi

„ -Želim da radim sasvim drugačije. Kao što niko nikad nije radio.

-Kao Ikar da prvi uzletiš.

-Da.

-Ikar je poginuo, Isidore.

-Ali je pre toga leteo, zar nije?“

(Borislav Pekić, „Zlatno runo III“)

Gledajući pticu i njen let, vjerojatno se javila misao o samom letenju, krilima,  ali i potrebi da se vine u nebesa, da svijet gleda iz ptičje perspektive, i da bude iznad, visoko. Danas zahvaljujući tehnici i tehnologiji, čovjek se prijevoznim sredstvima vinuo u nebesa i dobio mogućnost letenja, ali je i dalje negdje ostala ta misao i san o letenju.

Krila predstavljaju simbol lakoće, nadahnuća, slobode i inteligencije. Priču o letenju znamo još od mitskih vremena; čuveni Dedal, koji je Arijadni otkrio kako se može izaći iz Labirinta, na kraju je i sam sa svojim sinom Ikarom bio zatvoren u njega. Dedal se dosjetio krila koje im mogu poslužiti za bjekstvo, ali je upozorio Ikara, da ne smije letjeti previše visoko blizu sunca,  jer bi se vosak na krilima mogao otopiti, a ni previše nisko među stijenama. Međutim, kada se vinuo u nebesa opijen slobodom,  ali i moći koja su mu krila davala želio je da se vine sve više i više, da bude bliži bogovima. Nažalost, primakao se previše blizu Sunca, koje je, kao što ga je Dedal i upozorio, istopio vosak na njegovim krilima, te se survao u more i utopio. Ova mitska priča do danas je ostala inspiracija mnogim umjetnicima, koju je između ostalog naslikao Brogel Stariji, dok se ispred tivatskog Centra za kulturu nalazi skulptura Željka Reljića, upravo pod nazivom „Ikar i Sunce“. Ikar je ostao da važi za uobraženog mladića koji je bio opijen moću da leti, i do danas se koristi narodna izreka da „ko visoko leti, nisko pada“.

Ptice koje su mogle slobodno da lete, njihova fizionomija i sam pokret krila postale su skoro pa opsesija umjetnicima, a naročito je Leonardo Da Vinči bio zaokupljen njima. Za njega je važila reputacija umjetnika-naučnika, te je bio daleko ispred svog vremena, radoznalost i mašta ohrabrivale su ga da pravi skice koje prevazillaze tehničke mogućnosti vremena u kojem je živio.

Zbog nemogućnosti pronalaska tehničkog rješenja za svoje ideje stalno se vraćao studijama aerodinamike letenja, konstrukcijama krila i ptičjeg leta, te su iza tih studija ostale brojne skice.

Ipak, krila nisu bila samo svojstvena pticama; naime mnogim izmaštanim stvorenjima pripadalasu krila: anđelima, demonima, zmajevima, duhovima, šumskim vilama i drugim bićima...

Anđeli su dobili krila tek oko VI. stoljeća, a smatra se da je to bilo po ugledu na Hermesa, glasnika bogova. Krila kao znak božanskog poslanja, te se anđeli, arkanđeli, serafi i kerubi slikaju s njima.

Bijela krila svojstvena su anđelima, ali i zla bića posjeduju krila,  ali njihova obično bivaju tamne,ili crne boje. Kroz mitologiju mnogim bićima su dodavana krila, te u grčkoj mitologiji imamoPegaza krilatog konja, te grifona (glava i krila orla a tijelo lava)..

Jedan od najljepših skulptura s krilima je svakako prikaz krilate boginje Pobede (Nike) ssamotarke (2. v. p. n. e.), koja naglašava realističnost predstave pobjede, ali i „Kupidon i Psiha“(1783-1793) talijanskog kipara Antonia Kanove.

Krila su svojstvena pticama i sinonim su za let i slobodu, ali i neku vrstu oslobođenja. Na zemljipostoje neke vrste ptica koje posjeduju krila, ali nažalost ne mogu da lete. Gledajući one u zrak, koje se slobodno kreću nebeskim prostranstvom, ne možemo a da se ne zapitamo, kako bi biloosloboditi se, poletjeti vlastitim krilima i ostvariti san o letenju?Za sve nas , bez fizičkih mogućnosti da se uzdignemo u nebo, više od utjehe je izazovi saznanje, sa u sferi duha, ni samo nebo ne predstavlja granicu. Dosezanje tih visina, svima je otvoreno

Literatura:

Larousse - Mali rečnik simbola, Nanon Garden - Rober Olorenšo - Žan Garden - Olivije Klajn,

Laguna, Beograd, 2011.

Meri Holingsvort, Umetnost u istoriji sveta, EVRO-GIUNTI, Beograd, 2006.

Ova emisija je realizirana uz financijsku potporu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore

Iznijeti stavovi su isključivo odgovornost autora i nužno ne izražavaju stavove Fonda.