„Lopta je okrugla“. Izjava, koja je natjerala da ovoj nadasve banalnoj rečenici dodaju filozofska značenja i tumačenja, dovodeći je u vezu s istom, a pomalo je odaljavajući od sporta, za koga je i najčešće vezujemo.
Prva asocijacija na loptu svakako je sport: nogomet, košarka, odbojka, vaterpolo, teniska ili bilo koja druga lopta ili loptica bez koje navedeni, ali i mnogi drugi sportovi ne bi bili izvodljivi. Upravo zbog sporta, čovjek „trči za loptom“, ali ako se osvrnemo na njena simbolička značenja, možda bi i shvatili da u biti ta rečenica ima i dublja značenja.
Lopta kao savršeno geometrijsko tijelo, odnosno trodimenzionalni oblik kruga, simbolizira savršenost, vječnost i beskonačnost. Stari Grci su vjerovali da je svemir loptastog oblika. Parmenid navodi da se svijet sastoji od dvije lopte: po njemu jedna je zemaljska, a druga predstavlja onaj svijet u koji se odlazi nakon smrti. Sa druge strane za Platona kozmos se sastoji od osam koncentričnih kugli, u čijem centru se nalazi Zemlja. Nakon srednjovjekovnog mišljenja da je zemlja ravna ploča, ustanovilo se da ipak nije; te joj se dodjeljuje savršeni oblik – oblik lopte (iako se govori da su planete loptastog one zapravo imaju oblik elipse). Matematički proračuni i znanstveni dokazi govore nam o kružnim putanjama Zemlje, i samim tim, da se u svemiru nalaze savršeni oblici koji upravo upućuju na oblik lopte.
U likovnoj umjetnosti lopta je realizirana jednostavnim prikazom; osim u skulpturi u kojoj dobiva trodimenzionalni oblik. Oblikom lopte najčešće je prikazivano sunce; u umjetnosti starog Egipta (primjer. Ekhnaton i Nefertiti s kćerkama); ili prikazi egipatskog boga Amona koji je često prikazivan s loptom (suncem).
U jednostavnim dvodimenzionalnim prikazima, mladi crnogorski slikar Stefan Bošković, prikazujući šareni, a naizgled dječji svijet, upravo prikazuje sunce loptastog oblika; nekada žuto, nekada plavo ili bilo koje druge boje njegove bogate slikarske palete, a uključujući ga u kontekst kompozicije.
Vasko Lipovac, igrajući se sa geometrijskim oblicima, i stvarajući nesvakidašnje kompozicije, kako u slikarstvu tako i u skulpturi, koristi loptu kao jedan od značajnijih oblika njegovog prepoznatljivog likovnog rukopisa.
Lopta i njen savršeni oblik, ali i simbolička značenja, koja se u mnogome vezuju sa krugom, pronašla je svoje mjesto u mnogim granama umjetnosti, do koje se zadržala i dan danas.
S druge strane, postoje sportovi u kojima se umjesto lopte koriste kugle; predmet loptastog oblika, a glavna simbolika je apsolutna i vrhovna vlast. Upravo zbog toga kugla je obilježje ovozemaljskih carstava, te su rimski imperatori često prikazivani s kuglom s orlom, golubicom i Viktorijom boginjom pobjede na vrhu. Kugla je vrlo značajan ikonografski motiv koji je prikazivan na slikama.
Loptu i kuglu razlikujemo po težini, ali i veličini u zavisnosti od toga u kojem sportu se koristi. Svakako ako bi napravili još jednu razliku lopta se ne jede, ali kugla (sladoleda ili Mocartova kugla), da.
Sepp Herberger koji je izjavio da je lopta okrugla natjerao nas je da promišljamo o ovom predmetu mnogo dublje, nego o njenoj ulozi u sportu. Točno, mnogi sportovi se ne bi mogli igrati da nije lopte; njenom obliku često prepisuju da zbog njega igra upravo može promijeniti smjer.
Na kraju, ako bi razmišljali o lopti (ili kugli) kao statičnom predmetu, shvatili bi da nema nikakve svrhe, već samo onda kada se kreće, pa bi baš kao i heliocentrični sistem shvatili da je bitno da se ipak okreće.
Marija Saičić
Literatura:
1. Larousse - Mali rečnik simbola, Nanon Garden - Rober Olorenšo - Žan Garden - Olivije Klajn, Laguna, Beograd, 2011.
Slika: Stefan Bošković, Minijatura, 2020.
