“Na brdu Nisa Dionis je otkrio vino, zbog čega ga i danas najviše slave.”

Grčki Mitovi, Robert Grevs

Od ploda vinove loze, odnosno grožđa, nastaje piće čiji je intelektualni pandan svijet duše, kako kaže Bela Hamvaš u njegovoj knjizi koji je posvetio ovom piću-“Filozofija vina”. Grci smatraju da se kult vina od malog otoka Far raznio na sve strane svijeta te je grčki bog Dionis sa svojim vinom prihvaćen i na nebu.

Od antičkog perioda nama su poznate dionizijske svečanosti; svečanosti koje su organizirane u čast boga Dionisa, koje su u početku bivale jednostavne i vesele, ali kako je vrijeme odmicalo one su postajale sve više razuzdanije i bučnije: što bi rezultiralo ekstasisom-odnosno istupanjem duše iz tijela njenih sudionika. Ove svečanosti su se održavale nekoliko puta godišnje i smatra se da su iz njih nastale grčke drame; danas svjedočimo Dionisovom kamenom kazalištu u Atini.

Vino, pod čijim djelovanjem nastaju najvažnija djela umjetnosti, donosi pijano stanje  smatralo se svetim (i to ne samo kod Grka), jer je to bila veza za dodir s nadnaravnim. Upravo iz takvih stanja, ili dioniskog ludila, kako ga Niče naziva, nastaju umjetničkih djela koja slave: život. “Tek u Dionisovim misterijama, u psihologiji dioniskog stanja, izbija osnovna činjenica helenskog instikta-njegova volja za život.”[i] A upravo to su i prikazivali umjetnici tog razdoblja, što najbolje možemo vidjeti na grčkim vazama: prizore s dionizijskih svečanosti (V. stoljeće prije Krista). Međutim vino nije povezano samo sa slikarstvom; ono je na neki način prisutno u svim sferama umjetnosti; u pjesništvu, glumi, tragediji i komediji.

“Vino je tečna ljubav”, zapisuje Bela Hamvaš. I upravo kao takvu prikazuju je na mnogim slikama, umjetnici u različitim vremenskim epohama. Grci su prikazivali boga Donisa, dok je rimski Bahus, najčešće prikazivan s vinovom lozom u kosi i čašom vina u ruci. Neke od najzanimljivijih tumačenja i prikazivanja ovog motiva kao tečne ljubavi, pripisuju se nizozemskom baroknom slikaru Vermeru. Njegove slike “Čaša vina” i “Podvodačica” sugeriraju nam na činjenicu da na mnogim njegovim slikama nalazi se čaša ili bokal vina kao motiv ili detalj koji zaokružuje čitavu kompoziciju.  Nasuprot njemu Karavađo slika “Baha”  koji pripit i rumen u licu, drži čašu vina. Gvido Reni je naslikao Baha koji ispija vino iz staklenog bokala, dok stoji naslonjen na bure iz kojeg teče vino. Sve ovo ukazuje da je neizmjerni fenomen dioniskog bio prisutan u stvaranju mnogih djela, ali i svojevrsna oda bogu vina.

I na našim prostorima uzgoj vinove loze i pravljenje vina ima svoju kulturu i tradiciju koja traje stoljećima. Mediteranski život nezamisliv je bez vina, a samim tim i umjetnost inspirirana mediteranom je nepojmljiva bez prikazivanja vina. Brojni vinogradi koji su se nalazili u sklopu plemićkih palača, inspirirali su brojne umjetnike: u poeziji, glazbi i slikarstvu. Slikari su uspjeli da na svojim likovnim zapisima zabilježe detalje iz svakodnevice mediteranskog života, ali i umjetnost ispijanja vina. Slikajući čaše vina i demižane, umjetnici ovu mrtvu prirodu predstavljaju kroz jednu životopisnu, nesputanu i treperavu atmosferu. Pored prikazivanja u likovnoj umjetnosti postoji posebna tehnika crtanja, odnosno slikanja vinom, koja se naziva vinorel; ona je po svom krajnjem rezultatu najbliža akvarelu. Spektar boja  varira od svijetložutih do tamnocrvenih i ljubičastih.

Još od dionizijskih svečanosti, pa sve do danas bilo je zanimljivo gledati krajnji produkt vina; neovisno je li zabilježen na hartiji, slikarskom platnu, ili u kazalištu. Vino je filozofija života, koji ima svoje uporište u mitovima, religiji, vino ima svoju povijest, tradiciju i kulturu. Veza između umjetnosti i vina je neraskidiva, o čemu nam svjedoče mnoge operske arije, književna i likovna djela, ali i kao stil života o čemu nam govori  sam Bela Hamvaš u njegovoj knjizi posvećenoj vinu.

Marija Saičić, povjesničarka i teoretičarka umjetnosti

Izvori:

1. https://proleksis.lzmk.hr/17874/
2. https://pulse.rs/barok-vermer-vino-i-zene/
3. https://www.artnit.net/dru%C5%A1tvo/item/4735-dionis-bog-vina.html
4. Fridrih Niče, Rođenje tragedije, Dereta, Beograd, 2001.
5. Robert Grevs, Grčki mitovi, Familet, Beograd, 2002.
6. https://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2018/10/Bela-Hamva%C5%A1...