Kultura sjećanja: O umjetnosti i kulturi tijekom i nakon pandemije

Time to read
2 minutes
Read so far

Ponedjeljak, 27. travnja 2020. - 9:22
Autor: 

Foto: Pinterest

U vrijeme pošasti, koja je zadesila cijeli svijet i globalno utjecala na sve segmente života, ne možemo se ne zapitati što će biti nakon? Premda su svi aspekti života na neki način ugroženi, moramo se zapitati što se u ovim trenucima događa sa stvarima koje nam “hrane” dušu, poput kulture i umjetnosti?

Do prije samo dva mjeseca život je tekao svojim tokom, ali s dolaskom novog virusa COVID-19, tijek normalnog života kao da je stao, i djelatnosti koje su se do tada obavljane, privremeno su prekinute, ili se odvijaju u prilagođenim, otežanim uvjetima. Samim tim, bili smo prinuđeni zatvoriti vrata muzeja i galerija, ispraznimo kino dvorane, snimanja staviti na pauzu, dok su kazališta mračna i pusta. Odjednom, svijet je stao.

Ali, iako je naizgled svijet stao ljudska kreativnost i stvaralački duh nisu. Od prapovijesti pa do današnjeg dana umjetnost je uvijek nalazila način da dođe do svakog od nas pojedinačno, pa upravo isto to čini i u doba pandemije, dokazujući da su kultura i umjetnost sastavni dio ljudskog života, bez kojih se ne može i koji nas održava i u najkritičnijim momentima. Stare knjige s polica,  dočekale su da budu pročitane, a filmovi koji su uslijed užurbanog načina života ostavljani “za neki drugi dan” napokon su pogledani. Stvaratelji diljem svijeta dosjetili su se mnogih kreativnih ideja, da umjetnost ponude publici i da im olakšaju dane koje moraju provesti zatvoreni. Iako su fizičkom smislu kazališta, muzeji i galerije bili prinuđeni zatvoriti svoja vrata, u virtualnom smislu su ih otvorila. Mnogi muzeji i galerije diljem svijeta podijelili su sa svojom publikom virtualne obilaske njihovih stalnih postavki. Oni koji nikada nisu imali prilike posjetiti svjetske muzeje ovog puta su mogli online pogledati čarobni svijet slika i muzejskih eksponata. Neke galerije su napravile i virtualne izložbe privremenih postavki, koje su trebale biti održane u tom terminu. Ovaj trend virtualnih tura bilježi veliki broj “posjeta” dnevno.

Iako naše omiljene kazališne komade ne možemo trenutno gledati u kazalištima, gradska kazališta i kulturni centri dosjetili su se da bi  predstave njihove kazališne produkcije mogle gledati preko državnih televizija, dok uz veliki broj njih možemo iznova uživati putem interneta. Ukratko oni nam pomažu “živjeti kulturu” u ovim trenucima.

Međutim, moramo se zapitati što se to nalazi s druge strane medalje?

Umjetnici raznih likovnih grana povukli su se u svoje ateljee, gdje neumorno stvaraju nove cikluse inspirirani trenutačnom situacijom. Neki od njih govore da se njihov život ne razlikuje mnogo od prije, jer su i tako većinu vremena provodili u svojim ateljeima. Ipak, svi oni su bili prinuđeni otkazati ili odgoditi promociju svojih radova, odnosno izložbi i samim tim njihova interakcija s publikom na neki način stagnira. Glumcima je pauzirano snimanje, dok zatvorena kazališta i socijalna distanca ne daju nagovještaj novih kazališnih komada.

Jedini način “povezivanja” različitih grana umjetnosti i umjetnika je internet, zapravo društvene mreže, preko kojih se dijeli stvaralačko iskustvo kako s kolegama, tako i s kritičarima, ali i s publikom, koja je u ovom momentu možda i najbitnija…

Da će sve ovo biti jučer, jasno nam je, ali nameće se pitanje što će se dogoditi nakon? Svjesni smo činjenice da prvi dan nakon okončanja trenutačne situacije će sa sobom donijeti velike promjene dok  prijetnja od ekonomske, ali i emocionalne krize možda donese neki novi tijek u umjetnosti, ali što će se do tada desiti s umjetnicima koji “žive od svoje umjetnosti”? Diljem svijeta šire se apeli kulturnih radnika i umjetnika za potporu koja je zaista neophodna u ovim vremenima. Kultura i umjetnost idu dalje, usprkos paraliziranoj svakodnevnici, tako da nakon povratka normalnim životnim aktivnostima, nemojmo zaboraviti da nas je duh umjetnosti održao, osvijestio, zabavio i makar na momente rasteretio u trenucima globalne krize…

Povjesničarka umjetnosti Marija Saičić