Smatra se da „Zbog svoje neprolaznosti, kamen skriva tajne života i smrti.“[1] Jedan od najpostojanijih, ali i najstarijih materijala (pored drveta), pronašao je još jedan način za vječnost – u (likovnoj) umjetnosti.
Još u prapovijesti ljudi su imali potrebu izraziti svoju misao te arheološki ostaci upućuju na izradu statua (žena i životinja), koje su u tom periodu pravljene od dostupnih materijala. Među dostupnim materijalima nalazio se i kamen. „Njihova upotreba može da se smatra prvobitnim oblikom vajarstva – prvim pokušajem da se kamenu udahne više izražajne snage nego što su slučaj i priroda mogli da mu podare.“[2] Kroz čitavu povijest umjetnosti kamen predstavlja jedan od najpostojanijih materijala: i upravo zbog njegove postojanosti i čvrstine predstavlja stabilan temelj (kamen temeljac). S obzirom na njegovu jaku simboliku u kršćanstvu, ne čudi što kameni oltari u kršćanskim crkvama simboliziraju božansku prisutnost. Različita su vjerovanja vezana za kamen: u Starom Egiptu on puca po nalogu boginje Hator i otvara planinu kako bi smrt otpočela svoje pogrebno putovanje; u prehelenskoj Europi smatrali su da kamenje ima veze sa Majkom zemljom i plodnošću, a njegovo spominjanje nalazimo čak i religijskim knjigama (u Bibliji jedna od najpoznatijih priča je da je Bog dao Mojsiju deset zapovijesti ispisanih na kamenim pločama).
Postojanost kamena, njegova jačina i vječnost, čvrstina i nedodirljivost su inspiracija mnogim umjetnicima. Kroz čitavu povijest umjetnosti nalazimo na kamen kao motiv, simbol u djelima, ali i materijal od kojeg su se pravile mnoge građevine, hramovi i skulpture. Njegova upotreba datira od najranijih perioda, preko antičkih građevina i skulptura, pa sve do njegove intenzivne upotrebe u srednjovjekovnom graditeljstvu.
I danas, kamen je vrlo čest odabir mnogih skulptora, ali i likovnih umjetnika koji inspirirani simboličkim značenjima na svojim djelima slikaju upravo kamen. Mnogi crnogorski umjetnici, inspirirani crnogorskim kršem, prikazujući pejzažne vrijednosti naše zemlje, slikaju upravo kamen, koji simbolički predstavlja snagu i trajanje. Pored kamena kao materijala i motiva, slikarska tehnika mozaik, koja služi za ukrašavanje podova, zidova, svodova ili kupola, sastavljena je od sitnih komada kamena koji mogu biti pravilnog ili nepravilnog oblika. Pored kamena koriste se komadići stakla, keramike, cigle i drugih materijala.
Tanja Nikolić, akademska grafičarka, u svojim prethodnim likovnim ostvarenjima posvećivala je ženi najviše mjesta na svojim djelima. Ipak u zadnje tri godine, Tanjina pažnja usmjerila se na – kamen. Prvi put je likovne radove posvećene kamenu predstavila na izložbi povodom Novembarskih dana, u organizaciji JU Muzej i galerija Tivat. Tom prilikom svoje radove u galerijskom izložbenom prostoru prezentiralo je šest mladih tivatskih umjetnika, među kojima su se nalazila i Tanjina djela. Tom prilikom izložila je tri rada pod nazivom „Kamen priča“ kojima je
pokazala izvanredno slikarsko umijeće pri slikanju kamenih površina ali i svega onog što je nastalo uklesano u kamenu.
Nakon toga slijedi izložba „Tragovi vremena“ koja je bila izložena u kapelici Sv. Mihovila koja se nalazi u srednjovjekovnom kompleksu Buća Luković. Izložba je obuhvaćala osam slika s motivima grbova porodica na koje su imale posjede na području Tivta. Uslijed pozitivnih reakcija, kako posjetitelja, tako i kolega i likovnih kritičara, ali i njenog osobnog zadovoljstva, odlučuje izložbu dopuniti sa slikama grbova ostalih obitelji te je naslikala ukupno dvadeset grbova, koje zainteresirani još uvijek mogu pogledati u prostorima JU Muzeja i galerije Tivat, konkretno u izložbenom prostoru etnografske zbirke.
Kamen ne prestaje da inspirira Nikolićku; ona svoju inspiraciju pronalazi na srednjovjekovnim građevinama, okruženju, ali i zgradama i kućama pored kojih svakodnevno prolazi. Upravo jednu od takvih slika imali smo priliku da pogledamo na ovogodišnjoj izložbi „Umjetničke vještine i kreativnost Tivćanki“, pod nazivom „Ornament“ koju je radila tehnikom ulje na platnu. Motiv na ovom djelu je detalj sa kamene građevine; njegova posebna karakteristika su pukotine koje je umjetnica naslikala sigurnom slikarskom rukom, uspješno prikazujući oštećenja koja su nastala uslijed vremenskih nepogoda a možda i nemarnim ljudskim djelovanjem. Pukotine koje je umjetnica naslikala, odišu trodimenzionalnošću; promatrač ima osjećaj kao da se pred njim nalazi reljefni detalj sa građevine. Ljepota skladnih oblika srednjovjekovnih građevina, inspiriraju Nikolićku, a u likovnom ciklusu koji je posvetila kamenu gotovo da možemo osjetiti prohujala stoljeća.
Kamen nosi jaku simboliku, ne samo kroz likovnu umjetnost, već i u mnogim pjesmama, pričama, filmovima, ali i narodnim izrekama i umotvorinama. „Hladan kao kamen“, „čvrst kao kamen“ „i kamen bi zaplakao“ su samo neke od narodnih izreka koje se vezuju za njega. Pored „stamenog“/vječnog, „u kam se stanilo“, kamen ima i negativna simbolička značenja. „Kameno srce“, „kameno lice“, a kako i kamen može biti lošeg kvaliteta, hladan i odbojan u domaćem žargonu za lošu kvalitetu ili uslugu kaže se „kameno je to“.
Jedan od najčešćih značenja kamena je postojanost, odnosno simbol je trajanja, vječnosti, besmrtnosti, kamen je neuništiv i neranjiv. Ime Petar nosi simboliku kamena ili stijene. Kamen je simbol duhovne snage i čvrstine te nas ne čudi što Tanja Nikolić pored mnoštva potencijalne inspiracije kojom je okružena, ipak bira kamen koji sa prirodnom lakoćom slika na individualan način.
[1] Larousse - Mali rečnik simbola, Nanon Garden - Rober Olorenšo - Žan Garden - Olivije Klajn, Laguna, Beograd, 2011.
[2] Karl Jung, „Čovjek i njegovi simboli“, Narodna knjiga Alfa, Beograd, 1996.
Literatura:
- Larousse - Mali rečnik simbola, Nanon Garden - Rober Olorenšo - Žan Garden - Olivije Klajn, Laguna, Beograd, 2011.
- Karl Jung, „Čovjek i njegovi simboli“, Narodna knjiga Alfa, Beograd, 1996.
- Meri Holingsvort, Umetnost u istoriji sveta, EVRO-GIUNTI, Beograd, 2006.
Foto: Tanja Nikolić - Ornament
Napomena:
Tekst je realiziran uz potporu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
Iznijeti stavovi su isključivo odgovornost autora i nužno ne izražavaju stavove Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
