Izložba skulptura Rista Stijovića u Galeriji solidarnosti

Time to read
1 minute
Read so far

Četvrtak, 16. studenog 2017. - 10:14
Autor: 

Povodom Dana Općine Kotor, OJU Muzeji - Galerija solidarnosti u suradnji s JU Muzeji i galerije Podgorice organizira IZLOŽBU SKULPTURA U BRONZI IZ LEGATA RISTA STIJOVIĆA.

Izložbu će otvoriti gradonačelnik Kotora Vladimir  Jokić,  večeras u 19 sati u Galeriji solidarnosti. 

Postavkom će biti obuhvaćeno  petnaest skulptura u bronzi  Rista Stijovića jednog od najznačajnijih crnogorskih likovnih umjetnika prema izboru kustosa Marije Mihaliček. Izabrane sculpture, kroz tri cjeline, donose teme koje su najviše obilježile umjetnički opus i bile trajna preokupacija Stijovićeve umjetnosti za preko pedeset godina. To su portreti i  likovi Gorskog vijenca u kojima izražava tragičnu romantiku gorštaka koje, po njegovim riječima “uvijek imao u podsvijesti”; senzibilni ženski likovi i čulni istovremeno čedni aktovi;  svijet ptica  i životinja koji ga svrstava u najpoznatije skulptore- animaliste . Izložena djela su dio jednog od najvrijednijih umjetničkih legata u Crnoj Gori,  kojemu i poslije nekoliko  decenija nije osiguran prostor stalne prezentacije u Podgorici.

 

Risto Stijović (Podgorica, 1894.-1974.) spada u plejadu najistaknutih likovnih stvaratelja, koji su svojim opusom obilježili umjetnost XX. stoljeća na bivšem jugoslavenskom prostoru. Školovao u na Umetničkoj školi u Beogradu 1912.-14. (kod Đorđa Jovanovića), Kao sudionik Prvog svjetskog rata, preko Albanije stiže preko Krfa u Marselj gdje nastavlja školovanje na metničkoj školi 1916. i 1917. godine. Diplomirao je na čuvenoj Ecole des Beaux-Arts u Parizu , gdje je imao Prvu samostalnu izložbu 1919.godine. Sve do odlaska iz Pariza 1928. godine izlagao  i bio zapažen u umjetničkim krugovima metropole umjetnosti. Od 1928. godine živio je i radio u Beogradu. Bio član Umjetničke grupe “Lada” i “Oblik”. Bavio se i pedagoškim radom. Bio je član je Srpske akademije nauka i umetnosti od 1963.godine. Njegova pojedinačna skulptorska djela čuvaju se u mnogim muzejima i galerijama, a   najveći broj je sastavni su dio  dva legata koje je za života ostavio  Pogorici i Beogradu. Stijović je za života bio nositeljnajvećih jugoslavenskih priznanja: Ordena rada, 1957.godine, Ordena zasluga za narod 1965. godine, Oktobarske nagrade 1960.godine, Sedmojulska nagrade, 1962. godine, Nagrade AVNOJ-a, 1970.godine, Trinaestojulske nagrada, 1972.godine ,,Ordena Republike sa zlatnim vijencem,1974.godine.