Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru LIX – LX predstavljen je sinoć u palači Grgurina u Kotoru.
Nazočnima se obratio ravnatelj Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović: „Posebno bih istakao da od trećeg broja Godišnjaka, godišnjaci Pomorskog muzeja sadrže sažetke na engleskom jeziku; da dosadašnjih 60 brojeva Godišnjaka čine 13.950 stranica, 699 radova, 168 prikaza i 155 obavještenja. Na njima je radilo 396 radnika iz kulturne pomorske baštine“.
On je izrazio želju da buduće generacije budu nastavljači tradicije i istraživači naše bogate pomorske baštine: „Godišnjak Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru je stručna edicija, koja je napravila najveći pomak u proučavanju istorije pomorstva i ima najveću zaslugu za promociju pomorske i kulturne baštine Boke kotorske i Crne Gore. Nadamo se da će generacije koje nastupaju popuniti praznine u istraživanju naše pomorske baštine, kako bi se zatvorila konstrukcija vjekovnih napora u rasvjetljavanju i predstavljanju javnosti pomenute tematike“.
Muzejska savjetnica mr. Mileva Pejaković Vujošević govorila je o nastanku godišnjaka te o njegovom razvoju: „Svoj izlagački put godišnjak je započeo davne 1952. godine, kada je otvoren Pomorski muzej u restauriranoj baroknoj palati plemićke porodice Grgurina. Godišnjak je tada imao samo 79 stranica da bi danas drugi tom jubilarnog 60. broja imao preko 600 stranica. Radove u njemu napisalo je 30 vrsnih naučnika i istraživača, ne samo iz Crne Gore, već i okruženja“. Ona se osvrnula na znamenite ličnosti koje su dale doprinos Pomorskom muzeju i očuvanju njegove tradicije, kao što su Antun Tomić, Rajko Vujičić, Lidija Laforest i mnogi drugi.
O Godišnjaku je govorio i bibliotekar Slavko Dabinović, koji je predstavio njegov sadržaj te istakao da ova edicija obuhvata teme iz oblasti povijesti pomorstva, povijesti pomorskog školstva, arhivistike, heraldike, etnologije, arheologije, konzervatorsko-restauratorske tehnike i vještine, problemima suvremenog i kruzing turizma, kao i bibliografije.
Promociju su svojim nastupom uveličali sopranistica prof. Milica Milanović i korepetitor prof. Dejan Krivokapić.