U zagrebačkoj Župi sv. Blaža u ponedjeljak 30. svibnja predstavljen je „Muljanski kantual“ u kojem su prvi put objavljene skladbe franjevca o. Konrada Eberta napisane za zbor župe Muo u Boki kotorskoj potkraj 19. st. Urednik djela je mr. don Robert Tonsati, župnik Mula, a kantual je objavljen u nakladi ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj.

Obraćajući se okupljenim vjernicima prije misnoga slavlja župnik Župe sv. Blaža vlč. Borna Puškarić podijelio je radost što vrijedan zbornik može biti predstavljen upravo na Dan državnosti. Pritom je pozdravio i mons. Ivana Štironju, kotorskog biskupa koji je prvi put kao biskup u crkvi Sv. Blaža.

“Dragi vjernici, radostan sam što večeras u našoj crkvi svetoga Blaža, možemo živjeti jedno veoma lijepo iskustvo danas na dan državnosti, iskustvo koje pokazuje doista širinu našeg hrvatskog naroda i hrvatske tradicije. Ovom prilikom svečano pozdravljam među nama mons. Ivana Štironju kotorskog biskupa koji je prvi puta kao biskup u ovoj crkvi povodom zgode predstavljanja jedne lijepe knjige koju ćemo imati odmah nakon mise priliku i bolje upoznati. Radosno sam i rado prihvatio zapravo molbu mog školskog kolege don Roberta Tonsatija koji je ovdje uz biskupa koji je imao i ovu inicijativu da se i ovaj vrijedan zbornik koji je on pod nazivom Muljanski kantual uredio predstavi ovdje i u Zagrebu. Pozdravljam dakako don Roberta Tonsatija i kolege svećenike i sve vas koji ste došli na ovo euharistijsko slavlje koje će mons. Štironja predvoditi i uputiti nam prigodnu riječ; euharistijsko slavlje koje će biti specifično i posebno jer liturgijsko pjevanje će biti animirano upravo iz blaga ovog kantuala koji će se zatim i predstaviti a ono je u organizaciji maestra Roberta Homena i prigodnog ansambla koji je on oformio za ovu zgodu. Također, ovdje u sakristiji je naš dragi maestro Miho Demović koji je bio veliki naš učitelj u bogosloviji sakralne i crkvene glazbe. Također pozdravio bih i nekoliko uzvanika, ima ih više ovdje, ali ja ću poimence pozdraviti g. Zvonka Milasa državnog tajnika, također g. Milana Bošnjaka – savjetnika s posebnim položajem za pitanja hrv. nacionalne manjine u inozemstvu i drago mi je da je ovdje g. Miro Gavran, predsjednik Matice Hrvatske. Hvala vam što ste došli večeras na ovo euharistijsko slavlje i zatim na predstavljanje kantuala koje će uslijediti odmah nakon svete mise”, rekao je vlč. Puškarić.

Nakon misnoga slavlja, Marija Mihaliček, predsjednica Matice hrvatske – ogranka Boka kotorska uvodnom je riječju započela predstavljanje vrijednog zbornika Muljanski kantual.

“Dobro je znano da Matica hrvatska svoju misiju promoviranja hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta, već točno 180. godina potvrđuje, svjedoči i širi pisanom riječju, a svoju prisutnost u Boki kotorskoj Matica Hrvatska bilježi od početaka njezina djelovanja. Na tom tragu djeluje i današnji bokeljski ogranak MH, a ova knjiga koju večeras predstavljamo je najbolja potvrda.
Muljanski kantual je precizno izabran naziv za zbirku liturgijskih skladbi, koje su nastale krajem XIX stoljeća, za potrebe župe Muo i njezinog zbora sastavljenog od ribara i težaka. Muljanski kantual je nositelj autentičnih vrijednosti glazbene baštine u riznici duhovne kulture Hrvata Boke kotorske”, naglasila je Mihaliček.

“Kad promišljamo o toj duhovnoj (nematerijalnoj ) ostavštini Mula možemo utvrditi da se sačuvala u vjerskim običajima – štovanju Blaženog Gracije, Blažene Djevice Marije i ostalih svetaca, tradicijskim običajima vezanim za more i ribanje kao gotovo jedinog izvora egzistencije u prošlosti. Kulturnu, civilizacijsku i nacionalnu osobenost su Muljani odnjegovali i pjevanjem u crkvenom zboru, u harmoniji glasova i orgulja, te puhačko-gudačkog orkestra. Okolnost da je muljanska župna zajednica prije više od 130 godina imala vlastiti program crkvene glazbe, čini da se Muo može smatrati središtem sakralne glazbene umjetnosti Boke kotorske”, rekla je Mihaliček te nastavila istaknuvši specifičnost ove vrijedne zbirke skladbi. “Ova zbirka skladbi, sretno nazvana Muljanski kantual, prvi put objelodanjuje opus skladatelja oca Konrada Eberta, koji je osam godina od 1888. do 1895. skladao i uvježbavao glasove muljanskih ribara, šireći tako svjetlo vjere, naobrazbe i kulture, što je jedna od glavnih karakteristika franjevaca koji su djelovali u Boki. Od ranije poznata povijest glazbene tradicije Mula, kroz djelovanje Hrvatskog pjevačkog društva Zvonimir, doticala se i ličnosti ovog franjevca – mučenika – skladatelja zahvaljujući istraživačima (M. Milošević, S. Obad), no ovim izdanjem zapravo je prvi put približen široj javnosti skladateljski domet, umijeće i ljepota glazbe ovog samozatajnog i franjevca. I dok je njegova himna Blaženom Graciji i danas živa, ostale skladbe su ostale nepoznate, do dana kada je knjižicu s prepisima skladbi otkrio don Robert Tonsati. Točnije do dana kad su velikim naporom njegovim i uvaženih muzikologa iz Hrvatske pretočene u knjigu. Tako je glazbeno nasljeđe Mula, najvrjednijeg segmenta kulturne prošlosti i duhovnosti, spašeno iz tame gdje je bilo osuđene na zaborav”.

“Muljanski kantual donosi prepisane notne zapise koji su sada dostupni i čitljivi, te će potaknuti muzikologe na dalja tumačenja. I na Mulu i ovdje u crkvi sv. Blaža imali smo priliku uživati u ovoj glazbi u vrsnoj izvedbi pjevača pod vodstvom mo. Homena, a to je sam po sebi izvrstan poticaj za buduće izvedbe i proučavanje Ebertove glazbe. Ono što knjigu čini kompletnom je, uvodni tekst u kome je dat povijesni kontekst. Urednik don Robert Tonsati donosi sažetu kulturnu povijest Mula, objašnjava crkvene tog mjesta u 19. stoljeću i organizaciju liturgijskog života, u čijem središtu je štovanje Blaženog Gracije, koje uključuje i povijest crkvenog zbora i hrvatskog pjevačkog društva Zvonimir. Donosi, na temelju arhiv.izvora, literature i tadašnjeg tiska svjedočanstvo o Mulu i njegovim žiteljima, o njihovom životu, navikama i kulturnim potrebama u vremenu XIX. stoljeća bremenitom društvenim i političkim previranjima (a koje to vrijeme u Boki nije?), o zajednici miroljubivih i skromnih ljudi, nadaleko čuvenih ribara koja i danas, iako vidno reducirana, ustrajava zaštićena snagom vjere i ufanja u svog Blaženika,” naglasila je Marija Mihaliček.

“Likovno oblikovanju knjige korespondira sa vremenom nastanka zbornika liturgijskih skladbi: stare fotografije, prizori Mula prate uvodni tekst; detalji na koricama podsjećaju nas na neraskidivu povezanost i preplitanje: uz portret skladatelja, prepoznatljivi su dekorativni elementi sa srebrnog kovčega Blaženika, na fotografiji, ornamentu i vinjetama na stranicama knjige.
Muljanski kantual je dar Crkvi i vjernicima, na ponos Kotorskoj biskupiji, Muljanima, Kotoru i Boki kao izuzetan i vrijedan dokaz duhovnog nasljeđa koje baštinimo. Dopustite mi da kažem, u ime Matičinog ogranaka iz Boke – izdavača Muljanskog kantuala da ovo svoje najvrijednije izdanje prinosimo velikoj kulturnoj svetkovini obilježavanju 180. godišnjice Matice hrvatske, kojoj su u prošlosti, u godinama početaka i velikog kulturnog zamaha, svećenici Kotorske biskupije bili potpora. Čestitam don Robertu Tonsatiju na ovom poduhvatu. Zahvaljujem Kotorskoj biskupiji na moralnoj i financijskoj pomoći, a posebno Središnjem uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji je omogućio realizaciju projekta. Pomoć s te adrese nikad nije izostala kad su u pitanju projekti na dobro hrvatske zajednice u Boki”, zaključila je Marija Mihaliček.

Prof. mr. art. Miroslav Martinjak uveo je u izlaganje citatom “Glazba, uzdižući dušu do kontemplacije, pomaže nam da shvatimo i najintimnije nijanse ljudskog genija, u kojima se ogleda nešto od neusporedive ljepote Stvoritelja svemira.” (Ratzinger).

“U prvoj rečenice Sacrosanctuma conciliuma – liturgijske konstitucije Drugi vatikanski sabor govori o musici sacri kao blagu neprocjenljive vrijednosti koja se ističe između ostalih umjetnosti jer je povezana s liturgijskom riječi i čini sastavni dio svečane liturgije”, rekao je mo. Martinjak.

“Tim mislima bih započeo kratak govor o ovom vrijednom izdanju Muljanski kantual koji je objelodanio vrijedne skladbe i istrgnuo ih od zaborava. Poznamo li barem djelomično povijest kršćanske svete glazbe nije teško doći do zaključka da je sveta glazba u ranom, srednjem i visokom srednjem vijeku, kao i u doba renesanse, baroka i romantizma bila brižno njegovana, ne banalna, otrcana već je doista imala sva obilježja umjetnosti duha, utjelovljenje pobožnosti i molitve generacija i generacija. Što se više iz starine približavamo današnjici vidimo kako se ta nit kvalite svete glazbe sve više tanji i tanji i kao da više ne nosi sliku prepoznatljivosti, sliku duhovnosti već postaje snažna asocijacija svjetovnosti i to koji puta u najgorem obliku. Skladbe predstavljene u ovom izdanju kantuala iz Mula potječu iz 19. st. i one su također svjedočanstvo kvalitete, brižljivosti, otmjenosti, ljepote i dostojanstva svete glazbe koja je služila obredu u pravom smislu riječi. Tako mala sredina s hrvatskim življem, ali opet velika duhom i stvaralaštvom koje upravo i nas danas potiče da pokušamo nastaviti tu povijesnu nit istinske sakralne glazbe, a ne glazbe koja se brzo pojavljuje i još brže odlazi u zaborav. Danas poslije Drugog vatikanskog koncila još uvijek se borimo s ispravnim shvaćanjem i istinskom namjerom toga Koncila glede svete glazbe za kršćanske obrede. Postoje dva ekstremna stajališta i to: da je Sabor želio da svi sve pjevaju u liturgiji i drugi pravac da zborovi sve pjevaju. Upravo spomenuti papa u miru Ratzinger često je pisao o tim postkoncilskim glazbenim problemima. Isto tako postoje dva suprotstavljena smjera glede povijesne kršćanske glazbe koja je proizašla iz rimskog latinskog obreda zvana gregorijansko pjevanje. Jedan smjer u Crkvi zastupa takozvani put ostracizma tj. izgona iz Crkve tog starog pjevanja i prekid sa svim starim u Crkvi, a drugi smjer je da mu se klanjamo i ništa drugo ne vidimo osim njega u obredu. Svakako Drugi vatikanski sabor to je pjevanje proglasio u 116 točki službenim pjevanje Katoličke Crkve i u Instrukciji Musicam sacram preporuča da se njeguje sva glazba koja pripada u pojam Musica sacra”, istaknuo je mo. Miroslav Martinjak te naglasio da su skladbe predstavljene u Muljanskom kantualu razotkrivene da se njeguju i čuju i danas, a posebno u sredini gdje su nastale.
“Nameće se pitanje uvijek ponovno kako su generacije u doba renesanse, baroka mogle slušati duge izvedbe moteta, misa u obredima, a mi danas nemamo strpljenja da bi čuli izvedbu prekrasnih Palestrininih, Galusovih, Viktorijinih i drugih autora –sicut cervus, super flumina, O sacrum convivium, o magnum misterium ili kako su mogli u baroku odslušati Bachove kantate, pasije itd. Stoga i danas treba probuditi tu svijest njegovanja blaga svete glazbe, naučiti se da nije glazba u liturgiji da samo produžuje obred kako se obično čuje već ima ulogu koju je izrekao i Drugi vatikanski sabor, a to je slava Božja i posvećenje vjernika. Stoga zahvaljujući vrijednom kolegi svećeniku, župniku, povjesničaru ova vrijedna zbirka raznovrsnih skladbi Muljanski kantual neka bude njegovana i danas. I samo ću ponoviti ono što sam napisao u recenziji: prvotna vrijednost ovog izdanja jest spašavanje od zaborava vrijednog glazbenog blaga male primorske župe u Boki kotorskoj, zatim važno je otkrivanje i svjedočanstvo kulturnog i vjerskog života bokeljskih Hrvata i to je važno svjedočanstvo za nas danas i današnjeg čovjeka vjernika da i male zajednice, naše župe mogu biti rasadište kulturnog crkveno-glazbenog života ako njeguju istinsku svetu glazbu propisanu i direktivama vođenu od Drugog vatikanskog sabora. I u tom pogledu i u tom smjeru moraju biti usmjereni kako pastoralni radnici, svećenici, katehete tako i glazbenici, napose crkveni jer često o njima ovisi puno toga”, istaknuo je mo. Martinjak.

“Vjerujemo da će taj notni materijal iz konca 19. st. biti zanimljiv i poticajni glazbenicima koji izvode sakralnu glazbu, a i muzikolozima koji još mogu otkrivati zanimljive detalje i ondašnje glazbene utjecaje na skladatelja i njegov stil koji jest u skladu romantizma 19. st., ali i koji se želi prilagoditi i postati crkveni, sakralni i shvatljiv vjerničkoj duši koja od glazbe u Crkvi ne očekuje zabavu i zabavne ugođaje već zraku duhovne stvarnosti koja dira i uzdiže vjerničko srce k svom Stvoritelju i Otkupitelju. I na kraju želim samo reći ‘bravo Roberte’ i svima koji su radili na tom vrijednom izdanju od velike važnosti za bokeljske Hrvate i za cijelu Hrvatsku”, zaključio je mons. Martinjak.

O ovom vrijedno zborniku govorili su i Miho Demović hrvatski svećenik Dubrovačke biskupije, glazbeni povjesničar, muzikolog i dugogodišnji glavni dirigent crkvenog zbora (regens chori) zagrebačke katedrale, don Robert Tonsati, župnik Mula, kancelar Kotorske biskupije i urednik djela “Muljanski kantual”.

Izvor: ika.hkm.hr