U nakladi izdavačke kuće Biakova iz Zagreba i uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, ovih je dana objavljena nova knjiga književne kritičarke, prevoditeljice i hispanistice dr. sc. Željke Lovrenčić naslovljena Samo kritično, molim! Knjiga obuhvaća 37 kritičkih prikaza djela suvremenih hrvatskih autora kao i autora hrvatskih korijena koji žive u raznim zemljama svijeta. Tekstovi su objavljivani u hrvatskoj recentnoj periodici od 2016. do 2020. godine. Urednica izdanja je Zorka Jekić, a recenzenti dr. sc. Dunja Detoni Dujmić i dr. sc. Tin Lemac. Kazalo je sastavio Ivan Bekavac Basić. Autor naslovnice je Božidar Bekavac Basić.
Autorica najveću pozornost posvećuje djelima suvremenih hrvatskih pjesnika – Ljerke Car Matutinović, Diane Burazer, Božice Brkan, Borisa Domagoja Biletića, Pere Pavlovića i drugih. Iz ovoga donosimo zaključak da osim što najviše prevodi poeziju hrvatskih autora na španjolski, o njoj i najradije piše.
Britka esejistica Lovrenčić, također prati suvremenu proznu produkciju i piše o djelima Diane Rosandić Živković, Antuna Paveškovića…
Zanimaju je i znanstvene studije Tina Lemca, Sanje Knežević, Đure Vidmarovića i Igora Žica posvećene Josipu Pupačiću, Tomislavu Marijanu Bilosniću, Josipu Gujašu-Đuretinu i Lavalu Nugetu.
U svojemu povelikom rasponu književnog zanimanja Željka Lovrenčić govori i o prijevodnoj književnosti sa slovenskoga i španjolskog jezika, a dakako, veliki dio ove zanimljive knjige eseja posvećuje hrvatskoj književnosti nastaloj izvan granica Republike Hrvatske što je i predmet njenoga znanstvenog istraživanja. U njoj su zastupljeni hrvatski autori iz Njemačke – Nela Stipančić Radonić i Adolf Polegubić, Ljerka Toth Naumova iz Sjeverne Makedonije, Drago Šaravanja i Vladimir Jakopanec iz Australije, Adrian Vuksanović iz Crne Gore, Andrés Morales Milohnić, Sergio Vodanović, Eugenio Mimica Barassi, Guillermo Mimica i Vesna Mimica iz Čilea…
Recenzentica knjiga Dunja Detoni-Dujmić je, među ostalim, ustvrdila da je Željka Lovrenčić ovim rukopisom „dala posebno vrijedan doprinos širenju informacija o hispanoameričkim i hrvatskim dodirima, odnosno za hrvatsku kulturu iznimno važnu temu povezivanja iseljeničke i domovinske Hrvatske“.
Tin Lemac pak ističe da „kritički tekstovi Željke Lovrenčić posjeduju iznimnu informiranost, visok stupanj prohodnosti, obilatu uporabu stručnog znanja te oprezno i precizno izricanje vrijednosnog suda. Iznimna se informiranost daje u opisu biobibliografskih činjenica o autoru i sadržajnoj analizi njegova djela“.
U svakom slučaju, radi se o vrlo vrijednome i zanimljivom kritičarskom pregledu suvremene hrvatske književnosti nastale u zemlji i inozemstvu.
Vesna Kukavica