Promocija zbornika „Hrvatska i Hrvatsko proljeće 1971.“, u izdanju Matice hrvatske iz Zagreba, urednika  Igora Zidića, održana je sinoć u Press dvorani  Centra za kulturu „Nikola Đurković“ u Kotoru, u organizaciji  Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj.

Na početku večeri, nazočne je pozdravila predsjednica OMH u Boki Marija Mihaliček. „Hrvatsko proljeće, kao nacionalni pokret, nastao je u redovima Saveza komunista Hrvatske 1970. i `71. godine. Radi se o kulturno-političkom pokretu, koji je tražio prava Hrvatske u okviru tadašnje Jugoslavije. Zbog uloge koju je Matica hrvatska tada imala u tim događajima, prvi put u svojoj stoljetnoj povijesti je njen rad zabranjen, ogranci raspušteni, a ugašena sva njena izdanja“, kazala je Mihaliček.

Božidar Petrač, književni tajnik MH, kojemu je ovo prvi posjet Kotoru, rekao je da su se mnoge ideje, koje su stvorene u tom razdoblju, primjenjivale `90-ih, kada je iznova uspostavljena hrvatska država. Također je naglasio da su tri strukture bile važne za 1971. Možda i najvažnija od njih je bila studentski pokret; druga struktura je struktura tzv. reformiranih komunista, a treća struktura je jezgra koja se okupila oko Matice hrvatske: sveučilišni profesori, književnici, umjetnici...

„Kroz Maticu hrvatsku se dogodilo to vrenje ideja i Matica hrvatska je bila ta osnovna jezgra, koja je okupljala oko sebe ne samo intelektualce, nego i hrvatski narod. Interesi intelektualne elite tada poklopili su se s interesima hrvatskoga naroda u onom vremenu“, objasnio je Petrač dodajući da je MH bila osnovni pokretač svih zbivanja u onom vremenu. „Ona nije bila politička organizacija, ona je bila kulturna institucija, ali je uspjela u jednom vremenu, u tih 4,5 godina u sebe sažeti sve ono što su bile težnje hrvatskoga naroda od 7. stoljeća“, kazao je Petrač.

Stjepan Sučić, koji je bio sudionik događaja, govorio je o tome kako su se razvijali pokreti, o Deklaraciji o imenu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine, koja je bila prvi vid „pobune“ tada; o poteškoćama na koje su svakodnevno nailazili i intelektualni i obični ljudi. Više o tome poslušajte u audiozapisu.

Zbornik “Hrvatska i Hrvatsko proljeće 1971.” nastao je kao prilog znanstvenom skupu koji je početkom 2012.g. u Zagrebu organizirala Matica hrvatska i obilježila 40. obljetnicu Hrvatskoga proljeća te obljetnicu obračuna koji je, kako navodi Igor Zidić, urednik zbornika, „od udara u Karađorđevu, bio uperen protiv demokratskih i nacionalnih težnji hrvatskoga naroda i Matice hrvatske“.

Zbornik  na 739 stranica donosi teorijske, analitičke dokumentarne i memoarske radove  razvrstane u tri cjeline: Uvodna razmatranja -  Studije i  rasprave , Svjedočenja, zapamćenja i  dokumenti, iz pera  trideset i dvoje autora ‒ protagonista, svjedoka, kroničara i stručnjaka.  Matičin zbornik Hrvatska i Hrvatsko proljeće 1971.  predstavlja jedan od najopsežnijih priloga o ovom  kulturno-političkom  pokretu koji je početkom 1970-ih godina tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije. Riječ je o reformnom razdoblju u hrvatskoj politici, društvu i kulturi, koje je posebno obilježeno legitimiranjem hrvatskog nacionalnog identiteta i traženjima, koja iz njega proistječu. Hrvatsko proljeće bilo je i nacionalni pokret nastao u redovima Saveza komunista Hrvatske 1970. i 1971. protiv unitarizma, s kojim su išle ukorak i težnje za reformom gospodarskoga, kulturnog i političkog života u kulturnim institucijama, među intelektualcima, znanstvenicima i studentima.