Privrednici čekaju na povrat pretplaćenog PDV-a i iz 2021. godine, iako je najduži rok 60 dana Poreska uprava nema dovoljno inspektora pa će kontolisati samo zahtjeve od rizičnih obveznika Povrat PDV-a proteklih godina bio i često krivično djelo, prije četiri godine pohapšena velika grupa službenika i inspektora.
Ministarstvo finansija i Poreska uprava mijenjaju interna pravila koja se odnose na provjere zahtjeva za povraćaj poreza na dodatu vrijednost (PDV) u cilju smanjenja broja inspekcijskih nadzora i skraćivanja perioda u kojem država poreskim obveznicima vraća pretplaćeni iznos PDV-a, to je naveo ministar finansija Novica Vuković u odgovoru na poslaničko pitanje Adrijana Vuksanovića (HGI).

Procedura će biti ubrzana tako što se neće obavljati kontrole po svakom zahtjevu za povraćaj PDV-a, već samo u onim slučajevima kada novoformirani tim procijeni da postoji rizik od prevare.
Prema Zakonu o PDV-u država je dužna da obveznicima vrati pretplaćeni iznos poreza u roku do 30 ili do 60 dana, zavisno od prava iz zakona na koji se pozivaju. Međutim prema navodima Vuksanovića u pitanju, što ministar u odgovoru potvrđuje, postoji veoma veliki broj zahtjeva na koje poreske vlasti ne odgovaraju u periodu od 60 dana, kao i da postoji veliki broj zahtjeva starih i tri godine u kojima poreska nije vratila obveznicima njihov novac.

Biznis barijera, ali i čest slučaj prevare

U Zakonu postoji više osnova za povrat plaćenog PDV-a, a najčešća je takozvana razlika između ulaznog i izlaznog PDV-a, odnosno kada trgovac kupi robu u cilju dalje prodaje on plaća PDV na nabavnu cijenu ali plati PDV i prilikom njegove prodaje na konačnu prodajnu cijenu, razlika između ta dva iznosa poreza je takozvani PDV kredit koji država treba i da mu vrati ili za taj iznos umanji neke druge njegove poreske obaveze.

Udruženja poslodavaca i privrednika godinama ukazuju da se ovi rokovi krše, pa predugo čekaju na povrat svog novca, kao i da je takva praksa jedna od glavnih biznis barijera.

Međutim, ovo je i jedan od čestih slučajeva poreskih prevara, kada se između više firmi prave lažni PDV računi za fiktivnu kupovinu roba i usluga, na osnovu kojih se kasnije traži i dobija povraćaj PDV-a. Jedni od takvih slučajeva su afere “Klap” i “Vardar” u kojima je 2019. i 2020. godine uhapšeno više direktora firmi, ali i službenika Poreske uprave i poreskih inspektora, dok je šteta po državni budžet procijenjena na više desetina miliona eura.

Da bi spriječila takve prevare Poreska je ranije uvela interno pravila da svakom ko zatraži povrat PDV-a pošalju poresku inspekciju u kontrolu da provjeri cijelo poslovanje, što je vodilo prekoračenju rokova ali i uticalo da se za manje iznose povrata PDV-a i ne šalju zahtjevi. Zbog toga ispaštaju privrednici koji se poslom bave na regularan način, jer im je otežan način povrata svog novca.

Čekaju povrat novca i iz 2021.

“Mnoge firme u Crnoj Gori imaju problem sa povratom PDV-a. Neke od njih čekaju godinama da ostvare to pravo, a imamo slučajeva i iz 2021. godine. Sve to se odražava na njihovo poslovanje, a samim tim negativno doprinosi našoj ekonomiji. Kako mislite rješiti ovaj problem”, naveo je poslanik Vuksanović u svom pitanju upućenom ministru finansija.

Vuković u odgovoru navodi da neblagovremeno postupanje Poreske uprave na podnesene zahtjeve potiče od COVID-a kada je zbog epidemioloških mjera veći broj poreskih inspektora bio spriječen da radi, pa nisu mogli sprovoditi kontrole po svih predatim zahtjevima za povraćaj PDV-a.

Poreskoj nedostaje 50 inspektora

“Imajući u vidu da je u prethodnom periodu postojala praksa da se inspekcijski nadzor vrši po svakom podnesenom zahtjevu za povraćaj/preusmjeravanje poreskog kredita, razlog za neblagovremeno postupanje poreskog organa je i veliki broj predmeta u kojima su poreski inspektori morali postupati. Takođe ukazujemo da zbog čestih promjena menadžmenta Poreske uprave, kao i reorganizacije iste, tokom prethodne tri godine, gotovo da nije bilo popunjavanja radnih mjesta poreski inspektor iako je upražnjeno oko 50 radnih mjesta”, navedeno je u odgovoru ministra.

Poreska uprava, kako je navedeno, je tokom analize poslovnih procesa i postojećeg stanja, prepoznala i identifikovala potrebu izrade novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, “kojom bi se na bolji i efikasniji način obavljali svi poslovni procesi, a sve u cilju stvaranja efikasnije Uprave i dostizanja standarda savremenih poreskih administacija”.

Provjeravaće samo rizične

Ministar navodi da su novim pravilnikom izvršene značajne izmjene u skladu sa preporukama eksperata MMF-a, koje se tiču i povraćaja PDV-a, tako što je centralizovana poreska inspekcija i analiza zahtjeva za povraćaj dodijeljana u nadležnost Grupi za analizu rizika u okviru Sektora za operativu u oblasti inspekcijskog nadzora.

“Pored navedenog 12. februara 2024. godine doneseno je pravilo u dijelu analize zahtjeva za povraćaj/preusmjeravanja PDV kredita. Cilj internog pravila je reforma u dijelu analize zahtjeva za povraćaj/preusmjeravanja PDV kredita i vršenja inspekcijskog nadzora samo u slučajevima kod kojih je analizom rizika utvrđena potreba za istim. Imajući u vidu napred navedeno, poreski organ je prepoznao postojanje poteškoća u dijelu koji se tiču povraćaja PDV-a, te preduzeo niz aktivnosti kako bi se navedeno stanje poboljšalo, putem uvođenja centralizovane poreske insekcije i formiranja posebne grupe za analizu rizika, u cilju smanjenja broja inspekcijskog nadzora i skraćenja roka za povraćaj PDV-a”, kazao je u odgovorima na poslaničko pitanje ministar Vuković.

Afere “Klap” i “Vardar” pokazale koliko je osjetljiv sistem povrata poreza

Koliko je sistem povraćaja PDV-a podložan mogućim prevarama pokazuju nalazi i tvrdnje tužilaštva iz afera “Klap” i “Vardar”.

Tada su u postupku inspekcijskog nadzora poreski službenici, kako se navodi, priznavali kao valjane fakture za robu i usluge koje stvarno nisu isporučene, pružene, plaćene, niti izvršene. Na osnovu tih fiktivnih faktura su sačinjavana nezakonita rješenja o povraćaju PDV-a.

Optužnicom je obuhvaćena i bivša načelnica Poreske uprave Područna jedinica Podgorica Stanislava Beba Martinović i još 22 osobe, među kojima su visokopozicionirani državni službenici u Ministarstvu finansija, Poreskoj upravi i inspekciji. Sumnja se da su kao članovi kriminalne organizacije zloupotrebom ovlašćenja u privredi, pranjem novca i falsifikovanjem isprava oštetili državni budžet za višemilionski iznos.

Optužnicom je obuhvaćeno i devet kompanija preko kojih su optuženi vršili malverzacije. Ovi postupci su još u toku.

Iz SDT-a je tada navedeno da su tada aktuelni i bivši visokopozicionirani službenici Poreske uprave i Ministarstva finansija, zajedno sa odgovornim osobama u kompanijama koje su optužene, osnovali kriminalnu organizaciju kako bi zloupotrebom položaja i falsifikovanjem izvještaja ostvarili imovinsku korist u vidu nezakonitog povraćaja PDV kredita.

Izvor: Vijesti.me