Dani glagoljice u Boki kotorskoj  počeli su jučer u Tivtu, radionicom za djecu u OŠ Drago Milović. Nakon radionice, u Domu kulture ,,Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, otvorena je izložba „Glagoljica u Boki kotorskoj“. Autori izložbe su: dr. sc. Grozdana Franov Živković, prof. dr. sc. Ivica Vigato i   Danijela Deković, prof.

Na početku večeri nazočne je pozdravio Zvonimir Deković, predsjednik HNV-a, koji je izrazio zahvalnost gostima na dolasku i realizaciji ovog važnog projekta.

Profesorica Ana Vuksanović, tajnica HNV -a, približila nam je rad autora izložbe.

Dr. sc. Grozdana Franov-Živković, poznata demografkinja i istražiteljica/ proučavateljica hrvatske glagoljice,  ekspert  je za brzopisnu glagoljičku baštinu zadarskoga područja, ističe gospođa Vuksanović, koja nas je podsjetila na znanstveni rad dr.sc.  Grozdane Franov-Živković: „Na bazi svog bogatog naučnog rada, pogotovu u području istraživanja i izučavanja  glagoljice na području Zadra i susjednih otoka, u svom je radu u  Kotorskom zborniku o  porijeklu glagoljice u Kotorskoj biskupiji kaže : „U članku je načinjen povijesni pregled glagoljaštva u Kotorskoj biskupiji po svim bokokotorskim župama za koje su pronađeni podaci, raspoređeni po dekanatima. Iako Boka kotorska pripada području u kojem se u prošlosti više upotrebljavala hrvatska ćirilica (bosančica, bosanica, poljičica), podaci pokazuju da se u većini župa paralelno upotrebljavala i glagoljica. U mnogim župama su pronađeni tiskani misali i brevijari ili postoje podaci da su župnici govorili misu iz tih tiskanih glagoljskih knjiga. Dokazi da su u bokokotorskim župama djelovali školovani glagoljaši s drugih područja, npr. zadarskog, krčkog, splitskog, koji su u svojim župama stekli solidno glagoljsko osnovno obrazovanje, koje su kasnije usavršavali u glagoljskim sjemeništima u Priku kod Omiša ili zadarskom glagoljaškom sjemeništu Zmajević, pokazuju također da se u njima glagoljalo”.

„Hrvatsko povijesno pismo – glagoljica je jedan od simbola nacionalnog i kulturnog identiteta te prepoznatljivosti u svijetu. Posebnost hrvatske glagoljice leži u tisućljetnom kontinuitetu, jer je jedino na hrvatskom području glagoljica opstala od svojih početaka ( druga polovica 9.st) do danas. Ovdje je nastao i poseban prepoznatljiv oblik glagoljskog pisma, uglata glagoljica, a od kraja 14.st., javlja se i kurzivno glagoljsko pismo, kojim su pisani brojni hrvatski spisi, zapisi, zbornici tekstova i drugi spomenici. Na području Boke kotorske  pronađeni su glagoljski spomenici pisani i ustavnom i kurzivnom glagoljicom, a brojni podatci pronađeni u arhivskim dokumentima također pokazuju da se na ovom području intenzivno glagoljalo još od najranijeg razdoblja. Napravili smo povijesni pregled glagoljaštva u Kotorskoj biskupiji. U mnogim župama su pronađeni tiskani misali i brevijari i postoje podaci da su župnici govorili misu iz tih tiskanih glagoljskih knjiga“ – rekla je dr. sc. Grozdana Franov Živković te istakla  da „daljnja istraživanja arhiva na području Boke, ali i hrvatskih i ostalih donijet će nova saznanja o glagoljaštvu ovog područja.

Nazočne su pozdravili  prof. dr. sc. Ivica Vigato i prof. Danijela Deković, koji su nam ukratko predstavili istraživanja vezana za Boku tj. glagoljice u Boki, specifičnosti određenih krajeva i njihovih povezanosti.

Izložbi su nazočili i generalna konzulica Generalnog konzulata RH u Kotoru Jasminka Lončarević, kao i zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović.

Današnji program:

Klaustar i crkva sv. Nikole na Prčanju, 18.30.

Predavanja: dr. sc. Grozdana Franov Živković, Glagoljica u Boki kotorskoj

prof. dr. sc. Ivica Vigato, Glagoljska grafija na primjerima bokokotorskih spomenika

prof. dr. sc. Ante Uglešić, Rekognicija relikvijara iz zadarske katedrale sv. Stošije. Kako je nanovo pronađen sv. Krševan? (arheologija relikvijara – nove spoznaje o relikvijaru glave istoga sveca u kapeli relikvija katedrale sv. Tripuna u Kotoru).

dr. sc. Ana Jordan Knežević, ''Djelovanje kotorskih zlatarskih majstora u Zadru tijekom srednjeg vijeka.''

Uprizorenje glagoljskih pisama:

Pisane riči našim slovima ne govorite nikomu – biskupi glagoljaši porijeklom iz Boke kotorske: Vicko Zmajević, Antun Tripković i Nikola Modruški Kotoranin“,  Teatar Kuntrata-  Sv. Filip i Jakov.

Klaustar i/ili crkva sv. Nikole na Prčanju u 20:00 sati

Režija: dr. sc. Mirko Đinđić

Organizatori:

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore

Udruga glagoljaša Zadar

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Zadru

Mala škola glagoljice OŠ Sveti Filip i Jakov

Pokrovitelj: Zadarska županija

Dani glagoljice u Boki kotorskoj također se održavaju i uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.