Uz pokroviteljstvo Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Instituta za istraživanje migracija, Grad Novalja i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore organizirali su proteklog vikenda 2. susret hrvatske nacionalne manjine i Hrvata izvan Domovine u Novalji na otoku Pagu.
Na 2. susretu hrvatskoj će se javnosti znanstvenim i kulturnim programom predstaviti hrvatska manjina iz Crne Gore.
U sklopu Susreta održano je predstavljanje zbornika Identitet Hrvata Boke kotorske, pretpremijera dokumentarnoga filma o sakralnoj baštini Boke, okrugli stol Hrvatska manjina u Crnoj Gori – trenutna situacija, izazovi i perspektive te prigodni kulturno-umjetnički program.
Na Susretu je predstavljen zbornik znanstvenih radova "Identitet Hrvata Boke kotorske" koji su uredili prof. dr. sc. Vanda Babić Galić i prof. dr. sc. Željko Holjevac.
Prisutni su također na Susretu bili u prilici pogledati i dokumentarni film o sakralnoj baštini Boke, nakon čega je održan okrugli stol "Hrvatska manjina u Crnoj Gori – trenutna situacija, izazovi i perspektive".
Predstavnici hrvatske zajednice u Crnoj Gori Adrijan Vuksanović, zastupnik u Skupštini Crne Gore i predsjednik HGI – ja, kao i Zvonimir Deković, predsjednik HNV – a, imali su prigodu razgovarati s potpredsjednikom Vlade RH i ministrom dr. sc. Davorom Božinovićem, kao i izaslanikom predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića dr.sc. Gordanom Grlićem Radmanom, ministrom vanjskih i europskih poslova RH. Gordan Grlić Radman je čestitao Vuksanoviću na dobrom izbornom rezultatu, koji je HGI ostvarila na nedavno održanim izborima u Kotoru te istakao da će Republika Hrvatska i dalje biti potpora hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori. Isto je potvrdio i gospodin Božinović, koji je prenio gospodinu Vuksanoviću pozdrave predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića.
Susretu su nazočili i veleposlanik RH u Crnoj Gori Veselko Grubišić, hrvatski veleposlanik u Mađarskoj Mladen Andrlić, zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, izaslanik državnog tajnika Zvonka Milasa dr. sc. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu SDUHIRH-a; Marijana Petir, zastupnica Hrvatskog sabora, generalna konzulica Generalnog konzulata RH u Kotoru Jasminka Lončarević, generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat, gradonačelnik Novalje Ivan Dabo, dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica IMIN-a , prof. dr. sc. Miroslav Akmadža, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest, Mirko Vičević, admiral BM Kotor, Timor Šatara, predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 Zagreb i članica Jasna Levanić Rogić, koja je nosila bokešku nošnju, Darko Perić, potpredsjednik HNV –a, dr. sc. Domagoj Vidović, prof. Neven Staničić, kao i predstavnici Matice iseljenika.
Također su prisustvovali i predstavnici HRT-a: v.d. urednik Programa za Hrvate izvan RH Ivo Kujundžić, urednica dokumentarnih sadržaja Programa za Hrvate izvan RH Doris Vučković, urednica Međunarodnog radijskog programskog kanala Glas Hrvatske Tatjana Rau i urednica Globalne Hrvatske Dijana Čović.
Klapa Jadran iz Tivta i Klapa Muštre iz Novalje je pridonijela posebnom ugođaju, a u nedjelju je u crkvi sv. Katarine održana sveta misa za Domovinu.
Ovaj događaj organiziran je s ciljem jačanja kulturnih i društvenih veza između Hrvatske i Hrvata izvan matične domovine, te poticanja suradnje na očuvanju nacionalnog identiteta, jezika i tradicije.
Na susretu su sudionici iz Crne Gore istaknuli važnost očuvanja hrvatskog jezika i kulturne baštine u Crnoj Gori. Razmjena iskustava između hrvatskih zajednica iz različitih dijelova bila je ključna točka programa, s naglaskom na izazove u očuvanju identiteta u manjinskim zajednicama. Poseban je naglasak stavljen na obrazovne programe i projekte koji bi mogli unaprijediti položaj hrvatske zajednice u Crnoj Gori.
Susret je završio dogovorom o daljnjoj suradnji na projektima u domeni kulture, obrazovanja i očuvanja identiteta, uz obostranu podršku Hrvatske i hrvatskih manjinskih zajednica u inozemstvu, s posebnim fokusom na jačanje veza s Hrvatima u Crnoj Gori.
Deković je izrazio zahvalnost gradonačelniku Novalje na izuzetnoj organizaciji i prilici da se Susret održi upravo na predivnom Pagu.
Pitanje Hrvata, kao manjine u Crnoj Gori je itekako aktualno te je sam Susret prestavljao priliku da se o važnim problemima razgovara na visokoj razini, imajuću u vidu prisutnost ljudi, koji bezuvjetno podupiru, zanimaju se, a i posjećuju Hrvate u Crnoj Gori i skrbe o njima u okviru svojih mogućnosti.
Opstanak Hrvata u Crnoj Gori ima duboki povijesni i kulturni značaj, kako za samu zajednicu, tako i za odnose između Hrvatske i Crne Gore. Hrvatska manjina u Crnoj Gori, koja je povijesno najviše naseljena u Bokokotorskom zaljevu, posebice u gradovima poput Kotora, Tivta i Herceg Novog, stoljećima je doprinijela kulturnom, ekonomskom i društvenom razvoju tog područja.
Hrvati u Crnoj Gori čuvaju bogatu kulturnu i povijesnu baštinu, posebice kroz očuvanje jezika, tradicija, običaja i vjerskih običaja. Crkve, katedrale i kulturno-povijesni spomenici koje su Hrvati gradili i održavali, kao i tradicije poput bokeljskih mornara, svjedoče o njihovom povijesnom utjecaju. Kroz stoljeća, Hrvati su bili ključni sudionici u brodogradnji, trgovini i pomorstvu, što je značajno oblikovalo gospodarski razvoj Bokokotorskog zaljeva. Danas Hrvati nastavljaju doprinositi društvenom životu Crne Gore kroz različite profesije i aktivnosti, uključujući kulturu, umjetnost, obrazovanje i politiku. Očuvanje hrvatskog jezika u Crnoj Gori predstavlja veliki izazov, ali i prioritet za Hrvate. Kao autohtona nacionalna manjina, Hrvati u Crnoj Gori imaju pravo na političku zastupljenost, a kroz institucije kao što je HNV i kroz Hrvatsku građansku inicijativu nastoje se osigurati prava vezana za očuvanje kulturnog identiteta, obrazovanja i jezika.Hrvatska manjina ima važnu ulogu u izgradnji mostova između dvije države. Njihovo prisustvo pomaže jačanju prijateljskih i diplomatskih odnosa, dok kulturna i ekonomska razmjena između dviju zemalja često prolazi kroz manjinsku zajednicu. Opstanak Hrvata u Crnoj Gori ovisi o kontinuiranoj brizi za njihova prava, podršci u očuvanju jezika i identiteta, kao i o daljnjoj integraciji u crnogorsko društvo, uz očuvanje posebnosti svoje zajednice. Izazovi, poput asimilacije i smanjenja broja stanovnika, zahtijevaju kontinuiranu suradnju s Hrvatskom i jačanje političkog i kulturnog statusa unutar Crne Gore, o čemu se i govorilo na Susretu.