Uz pokroviteljstvo Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Instituta za istraživanje migracija, Grad Novalja i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore organizirali su proteklog vikenda 2. susret hrvatske nacionalne manjine i Hrvata izvan Domovine u Novalji na otoku Pagu.
Na 2. susretu hrvatskoj će se javnosti znanstvenim i kulturnim programom predstaviti hrvatska manjina iz Crne Gore.
U sklopu Susreta održano je predstavljanje zbornika Identitet Hrvata Boke kotorske, pretpremijera dokumentarnoga filma o sakralnoj baštini Boke, okrugli stol Hrvatska manjina u Crnoj Gori – trenutna situacija, izazovi i perspektive te prigodni kulturno-umjetnički program.
Na Susretu je predstavljen zbornik znanstvenih radova "Identitet Hrvata Boke kotorske" koji su uredili prof. dr. sc. Vanda Babić Galić i prof. dr. sc. Željko Holjevac.
Prisutni su također na Susretu bili u prilici pogledati i dokumentarni film o sakralnoj baštini Boke, nakon čega je održan okrugli stol "Hrvatska manjina u Crnoj Gori – trenutna situacija, izazovi i perspektive".
Predstavnici hrvatske zajednice u Crnoj Gori Adrijan Vuksanović, zastupnik u Skupštini Crne Gore i predsjednik HGI – ja, kao i Zvonimir Deković, predsjednik HNV – a, imali su prigodu razgovarati s potpredsjednikom Vlade RH i ministrom dr. sc. Davorom Božinovićem, kao i izaslanikom predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića dr.sc. Gordanom Grlićem Radmanom, ministrom vanjskih i europskih poslova RH. Gordan Grlić Radman je čestitao Vuksanoviću na dobrom izbornom rezultatu, koji je HGI ostvarila na nedavno održanim izborima u Kotoru te istakao da će Republika Hrvatska i dalje biti potpora hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori. Isto je potvrdio i gospodin Božinović, koji je prenio gospodinu Vuksanoviću pozdrave predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića.
Susretu su nazočili i veleposlanik RH u Crnoj Gori Veselko Grubišić, hrvatski veleposlanik u Mađarskoj Mladen Andrlić, zastupnica u Europskom parlamentu Sunčica Glavak, izaslanik državnog tajnika Zvonka Milasa dr. sc. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu SDUHIRH-a; Marijana Petir, zastupnica Hrvatskog sabora, generalna konzulica Generalnog konzulata RH u Kotoru Jasminka Lončarević, generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat, gradonačelnik Novalje Ivan Dabo, dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica IMIN-a , prof. dr. sc. Miroslav Akmadža, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest, Mirko Vičević, admiral BM Kotor, Timor Šatara, predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 Zagreb, Darko Perić, potpredsjednik HNV –a, dr. sc. Domagoj Vidović, prof. Neven Staničić, kao i predstavnici Matice iseljenika.
Također su prisustvovali i predstavnici HRT-a: v.d. urednik Programa za Hrvate izvan RH Ivo Kujundžić, urednica dokumentarnih sadržaja Programa za Hrvate izvan RH Doris Vučković, urednica Međunarodnog radijskog programskog kanala Glas Hrvatske Tatjana Rau i urednica Globalne Hrvatske Dijana Čović.
Klapa Jadran iz Tivta i Klapa Muštre iz Novalje je pridonijela posebnom ugođaju, a u nedjelju je u crkvi sv. Katarine održana sveta misa za Domovinu.
Ovaj događaj organiziran je s ciljem jačanja kulturnih i društvenih veza između Hrvatske i Hrvata izvan matične domovine, te poticanja suradnje na očuvanju nacionalnog identiteta, jezika i tradicije.
Na susretu su sudionici iz Crne Gore istaknuli važnost očuvanja hrvatskog jezika i kulturne baštine u Crnoj Gori. Razmjena iskustava između hrvatskih zajednica iz različitih dijelova bila je ključna točka programa, s naglaskom na izazove u očuvanju identiteta u manjinskim zajednicama. Poseban je naglasak stavljen na obrazovne programe i projekte koji bi mogli unaprijediti položaj hrvatske zajednice u Crnoj Gori.
Susret je završio dogovorom o daljnjoj suradnji na projektima u domeni kulture, obrazovanja i očuvanja identiteta, uz obostranu podršku Hrvatske i hrvatskih manjinskih zajednica u inozemstvu, s posebnim fokusom na jačanje veza s Hrvatima u Crnoj Gori.
Deković je izrazio zahvalnost gradonačelniku Novalje na izuzetnoj organizaciji i prilici da se Susret održi upravo na predivnom Pagu.
Pitanje Hrvata, kao manjine u Crnoj Gori je itekako aktualno te je sam Susret prestavljao priliku da se o važnim problemima razgovara na visokoj razini, imajuću u vidu prisutnost ljudi, koji bezuvjetno podupiru, zanimaju se, a i posjećuju Hrvate u Crnoj Gori i skrbe o njima u okviru svojih mogućnosti.
Opstanak Hrvata u Crnoj Gori ima duboki povijesni i kulturni značaj, kako za samu zajednicu, tako i za odnose između Hrvatske i Crne Gore. Hrvatska manjina u Crnoj Gori, koja je povijesno najviše naseljena u Bokokotorskom zaljevu, posebice u gradovima poput Kotora, Tivta i Herceg Novog, stoljećima je doprinijela kulturnom, ekonomskom i društvenom razvoju tog područja.
Hrvati u Crnoj Gori čuvaju bogatu kulturnu i povijesnu baštinu, posebice kroz očuvanje jezika, tradicija, običaja i vjerskih običaja. Crkve, katedrale i kulturno-povijesni spomenici koje su Hrvati gradili i održavali, kao i tradicije poput bokeljskih mornara, svjedoče o njihovom povijesnom utjecaju. Kroz stoljeća, Hrvati su bili ključni sudionici u brodogradnji, trgovini i pomorstvu, što je značajno oblikovalo gospodarski razvoj Bokokotorskog zaljeva. Danas Hrvati nastavljaju doprinositi društvenom životu Crne Gore kroz različite profesije i aktivnosti, uključujući kulturu, umjetnost, obrazovanje i politiku. Očuvanje hrvatskog jezika u Crnoj Gori predstavlja veliki izazov, ali i prioritet za Hrvate. Kao autohtona nacionalna manjina, Hrvati u Crnoj Gori imaju pravo na političku zastupljenost, a kroz institucije kao što je HNV i kroz Hrvatsku građansku inicijativu nastoje se osigurati prava vezana za očuvanje kulturnog identiteta, obrazovanja i jezika.Hrvatska manjina ima važnu ulogu u izgradnji mostova između dvije države. Njihovo prisustvo pomaže jačanju prijateljskih i diplomatskih odnosa, dok kulturna i ekonomska razmjena između dviju zemalja često prolazi kroz manjinsku zajednicu. Opstanak Hrvata u Crnoj Gori ovisi o kontinuiranoj brizi za njihova prava, podršci u očuvanju jezika i identiteta, kao i o daljnjoj integraciji u crnogorsko društvo, uz očuvanje posebnosti svoje zajednice. Izazovi, poput asimilacije i smanjenja broja stanovnika, zahtijevaju kontinuiranu suradnju s Hrvatskom i jačanje političkog i kulturnog statusa unutar Crne Gore, o čemu se i govorilo na Susretu.