Homer na putu za Smirnu, novi je roman crnogorskog pisca Miraša Martinovića, nastajao gotovo osam godina, za koji je matricu našao u Homerovoj Ilijadi, gradeći u svemu antiratnu knjigu. I ova Martinovićeva knjiga naslanja se na antiku, ali je u svemu suvremena, pisana kao da se dešava u današnjem vremenu, za sva vremena. Martinović u knjizi otkriva svu pogubnost rata, te da su svi jednako na gubitku, oni koji napadaju i oni koji su napadnuti. Kao i prethodne knjige, i ova je objavljena u izdanju autora, a uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Crne Gore.

- Mene nije interesovao sam pohod svehelenske vojske na Troju, sto hiljada vojnika i hiljadu ratnih lađa, ni ono što se dešavalo na tom putu. Mene je intresovao grad iznutra, šta sam dešava u opsjedntom gradu i kako postaju opsjednuti oni koji su došli da opsijedaju. To me stanje interesovalo. Stanje u zatvorenom krugu i mogući izlaz iz kruga. Zbog toga sam za moto knjige uzeo rečenicu Aleksandra Barika koja glasi:

A mi, koji smo došli da opsijedamo grad,
postadosmo opsjednuti grad.

Interesovala me unutrašnja kolona u gradu, koja počinje da radi za Grke. Da te kolone nije bilo, Troja nikada ne bi pala. Desete ratne godine, vojne glavešine, komandanti i njima potčinjeni, Agamemnon, vođa tog moćnog i brojnog vojnog korpusa, i brat mu Menelaj, zbog čije žene je sve krenulo. U mom romanu, Helena nije bila u Troji, što tvrdi i Eupripd u u svojoj tragediji Trojanke. U mojoj knjizi je to trik, koji je lansirala grčka propagnda, da bi oravdala pohod i našla ubjedljiv motiv za pokret. Šef štabske kancelarije je Kalhant, Trojanac, koji se priklonio Grcima, i to su njegovi izumi, kako bi opravdao svoje izdajstvo. Niko domovinu ne mrzi kao njen izdajnik! A rat se vodi zbog utvare. To će shvatiti na kraju kada bude sve kasno... Homerova Ilijada je spomenik ratu, a Homer na putu za Smirnu, duboko je antiratna knjiga. To je i osnovna poruka moje knjige, kaže Martinović u izjavi za medije.