Državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas odgovarao je na pitanja novinara bosanskohercegovačkoga portala centralna.ba. Intervju prenosimo u cijelosti.
Gospodine Milas, kako se Hrvatska nosi sa svim izazovima, kako zdravstvenim tako i gospodarskim, kada je u pitanju situacija izazvana pandemijom koronavirusa?
Mislim da je već diljem svijeta poznato da se jako dobro nosimo s pandemijom. Mjere su pravovremeno poduzete i koliko god se nekima činile strogima, jedini ispravan pristup je staviti sigurnost građana u primarni fokus. Mi koji se još vrlo dobro sjećamo Domovinskog rata znamo da se sve može obnoviti – i gospodarstvo i zgrade. Samo je čovjek nezamjenjiv. Zato svi razumijemo ovaj pristup, zato se građani ponašaju odgovorno, zato je opet postignut ovaj stupanj zajedništva koji budi ono najbolje u nama: razumijevanje i iskrenu brigu za druge, pomaganje i solidarnost. Osobno me najviše fascinira briga građana za male proizvođače i istodobna briga proizvođača za one kojima njihovi proizvodi, bilo financijski ili prostorno, nisu dostupni. Vlada je donijela izvrsne medicinske i gospodarske mjere, međutim da bi sada sve to imalo učinka mora postojati upravo ovaj stupanj društvene odgovornosti s kojima su Hrvati očito rođeni i koji je najvidljiviji kad je najteže.
Pored svjetske epidemije, Zagreb je nažalost doživio i jedan od najvećih potresa u svojoj povijesti. Kakva je situacija u gradu Zagrebu, kako se i Vi i stanovnici nosite sa ovim 'filmskim scenarijem' prirodnih katastrofa?
Dobro ste rekli, uistinu je scenarij bio znanstveno-fantastičan. Ali ponosan sam na Zagreb, na Zagrepčane, na svu pomoć koja je ponuđena, koja je stigla u Zagreb ne samo iz svih dijelove Hrvatske, već iz cijelog svijeta. Slika rodilišta iz Petrove obišla je cijeli svijet. Vidjeti BBB kako spašavaju inkubatore, čitati objave na društvenim mrežama u kojima se nepoznatim ljudima u potrebi nudi stan, hrana… Mislim da je to najvažniji doseg kojeg jedan narod može postići. Taj pristup koji čovjeka navodi da izađe iz vlastitoga komfora i usmjerava ga na drugoga je jedino sto može stvoriti novu vrijednost, dati smisao. Ni Zagreb ni Hrvatska nisu zgrade ni neki nasumični ljudi koji borave u njima. Veže nas duh Grada, duh naroda. Od obrambenog Domovinskog rata, bilo kojeg prvenstva u bilo kojem sportu, do ovih nedaća s kojima se uspješno nosimo, taj hrvatski duh zajedništva uvijek donosi pobjedu. I vjerujte da ćemo izaći iz ovog jači.
Središnji ured za Hrvate izvan BiH u kontinuitetu pomaže projekte Hrvata u Bosni i Hercegovine, kako one u kulturi, zdravstvu tako i pojedinačno. Uslijed svih ovih novih okolnosti očekujete li kako će i ove godine biti tako i u kojoj mjeri?
Vlada Republike Hrvatska snažno stoji uz svoj hrvatski narod u Bosni i Hercegovini u svim situacijama. Citirat ću premijera Plenkovića koji često kaže našim ljudima iz ovih krajeva: 'Vi ste nama čuvali leđa, sad je vrijeme da mi vas guramo naprijed'. I to doista jest tako. Mi smo jedan narod koji živi u dvije domovine. Dijelili smo prošlost, dijelimo sadašnjost, ali i budućnost. Jedni smo za druge u svim poteškoćama, ali i svemu onome što nas zajednički raduje i veseli. Ono što nam se svima događa u posljednje vrijeme nije nešto što smo mogli planirati. Sve nas je zadesilo. Cijeli svijet. No, i u ovim teškim trenucima pandemije uzrokovane pojavom virusa COVID 19, tu smo jedni za druge. Potrebe zdravstvenoga sustava su prioritet. Stoga je Vlada Republike Hrvatske, u duhu solidarnosti, na prošloj sjednici donijela odluku o financijskoj potpori zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini – pomogli smo bolnice i domove zdravlja od Posavine do Hercegovine. Kad je u pitanju Središnja Bosna tu su Hrvatska bolnica dr. fra Mato Nikolić u Novoj Biloj, Opća bolnica u Jajcu kao i dom zdravlja u Kiseljaku. Naravno, naš daljnji angažman ovisit će o razvoju situacije s pandemijom. Svi se duboko nadamo da ćemo pobijediti virus što prije te da ćemo se ovog izazovnog vremena prisjećati kao trenutaka kad smo opet, kao i puno puta do sada, pokazali jedinstvo, zajedništvo i nedjeljivost našega nacionalnog bića.
Hrvati u Središnjoj Bosni također se nalaze u jednoj povijesno teškoj situaciji. Gospodarski subjekti koji su zadržali jedan dio stanovništva na ovim prostorima su u vrlo teškoj situaciji. Možemo li očekivati pomoć i na tome planu kako bismo izbjegli još jedan veliki val iseljavanja, što bi bio završni udar za Hrvate ovih prostora?
Kao što sam rekao, trenutno nam je svima prioritet misliti o zdravlju ljudi. No, također moramo misliti i o posljedicama koje će pandemija ostaviti. Stoga već sada planiramo kako ćemo u nadolazećem razdoblju puno više pažnje morati posvetiti projektima koji otvaraju mogućnost zapošljavanja ljudi, projekte kojima će se podupirati gospodarski razvoj Bosne i Hercegovine. S tom praksom smo krenuli još prošle godine kada smo snažno podržali projekte iz područja poljoprivrede i turizma jer smo procijenili da su to područja koja mogu pokrenuti i druga područja života i poslovanja – od malih obrta do poljoprivrednih gospodarstava. Također, turizam i poljoprivreda, kao specifične grane, podrazumijevaju i uključivanje odnosno zapošljavanje većeg broja ljudi. Naš narod je žilav, izdržao je i teže stvari, izdržat ćemo i ovo. Siguran sam da ćemo, kao i puno puta dosada, u brojnim ugrozama koje su zadesile naš narod s obje strane granice, prije svega zajedništvom, proaktivnim djelovanjem te konkretnim mjerama i aktivnostima, znati naći rješenja i odgovore na izazove koji će se naći pred svima nama.
Vlada Republike Hrvatske, pomogla je u realizaciji puno projekata kada je u pitanju Središnja Bosna. Posebno je kroz godine iznimno bitna pomoć bolnici u Novoj Biloj. Hoćete li nastaviti pomagati projekte u zdravstvu poput naše bolnice "Fra Mato Nikolić" i trenutačno bitnoga projekta za općinu Kiseljak, gradnje novoga Doma zdravlja?
Ne bih rekao da 'pomažemo' te projekte. Vlada Republike Hrvatske samo je jedan od partnera u svakom od tih projekata. Jer Hrvati u Bosni i Hercegovini ne trebaju našu pomoć, samo potporu. I bolnica u Novoj Biloj i Dom zdravlja u Kiseljaku, kao i drugi brojni projekti – od, primjerice, športske školske dvorane u Kreševu, Doma kulture u Vitezu, škole u Novom Travniku, Bugojnu i Fojnici, centra za djecu s poteškoćama u razvoju u Kiseljaku, ceste u Dobretićima, vodovoda u Busovači, inicijativa su ovdašnjih ljudi. Oni su te projekte osmislili, pokrenuli. Sve te projekte zajednički realiziramo i to je njihova najveća vrijednost. Ponosan sam kad danas prolazim Središnjom Bosnom i vidim završene objekte, zadovoljne ljude. Jer svi ti projekti namijenjeni su našim ljudima, djeci, mladima. Oni ih koriste, olakšavaju im svakodnevicu i doprinose unapređenju kvalitete življenja na ovim predivnim prostorima. Stoga ćemo i u narednom razdoblju nastaviti podržavati sve inicijative i projekte koji su od iznimne važnosti za Hrvate u Središnjoj Bosni i cijeloj Bosni i Hercegovini.
Za kraj molim Vas poruku za naše čitatelje.
Teška vremena uvijek iznesu jednu istinu koju ponekad, kad sve ide prema našim planovima, zaboravimo – nismo samo narod, mi smo obitelj. Naše zajedništvo je bezuvjetno i ne poznaje granice. Iako je od najveće važnosti da se sad fizički udaljimo jedni od drugih, ujedinjeniji smo nego ikada. Taj obiteljski duh našega naroda, koji je valjda i fizički vidljiv u posljednje vrijeme, nas treba sve umiriti, učiniti odgovornijima i boljima prema sebi i drugima. A sve ostalo ćemo izgraditi zajedno.
Izvor: Glas Hrvatske