Centralna javna rasprava o Nacrtu Odluke i Nacrtu Studije održana je jučer u Multimedijalnoj dvorani Općine te je ista trajala preko tri sata. U državnom vlasništvu je 47 posto teritorija, dok je preostalih 53 posto u privatnom vlasništvu.
Sekretarka Sekretarijata za uređenje prostora Općine Tivat Milica Manojlović i Dragan Roganović, rukovoditelj izrade Studije pokušali su građanima približiti samu Studiju.
Građani su negativno reagirali te iznijeli svoja mišljenja vezana za pravo upravljanja svojim zemljištem te izrazili strah, da zbog ovako formulirane Studije, neće biti u mogućnosti upravljati svojim zemljištem onako kako žele i planiraju. Brojnim primjedbama, sugestijama i burnim reakcijama su htjeli, prije svega istaći, da se na Studiji treba i dalje raditi, unaprijediti te rekli da neće dozvoliti da im bude ugrožena zemlja predaka.
Među brojnim građanima, prisustvovali su i predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, potpredsjednik HGI – ja Ilija Janović, kao i članica Predsjedništva HGI- ja Tanja Grabić.
Potrebu za obraćanjem imao je Vuksanović, koji je istakao da vremenski interval rasprave nije dobar i da nažalost budi određene sumnje, zbog moguće netransparentnosti kod ljudi. Kazao je kako postoji niz loših iskustava koji su građani Tivta u kontinuitetu trpjeli i zbog toga dolazi do ovakvih ekspresija koje smo i danas vidjeli, a koje nisu bile najugodnije. Ističe kako Studija ima jako dobrih stvari u smislu edukativnog karaktera, ali da iziskuje određene promjene, jer se prilikom realiziranja iste nije vodilo dovoljno računa o određenim stvarima i povijesnim činjenicama, a kao primjer navodi crkvu sv. Petra u Bogdašićima, oko koje su se vodile brojne polemike u prošlosti, pa da kao građanin Tivta, Hrvat, smatra da se moraju poštovati određene činjenice. Osvrnuo se na literaturu, koja dokazuje rečeno i želju za određenim ispravkama i poštovanjem sakralne baštine.
Vuksanović je odgovorio na prozivke Siniše Lukovića, da je isključivo on kriv za devastaciju prostora zbog glasanja za Zakon o planiranju prostora i izgradnju objekata. On je kazao da problem leži u institucionalnim slabostima države Crne Gore i da devastacija ne počinje ovim Zakonom, već da je to nešto što opterećuje naše društvo još od prije. Naveo je primjer Kostanjice koja je devastirana prije donošenja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Pored brojnih mještana, obratio se i Janović, koji je također spomenuo nedostatke Studije tj. određene greške u samim nazivima mjesta, što se ne bi trebalo događati u ovako ozbiljnom elaboratu. Odredba o stečenim pravima, odluke u oblicima u kojima zaista moraju biti drukčije formulirane, kao i druge nedostatke ističe Janović, te nastavno na Vuksanovićevo obraćanje govori kako se sakralnoj baštini mora posvetiti više pažnje u ovakvim slučajevima, prije svega radi građana.
Imajući u vidu da Općina rukovodi cijelim procesom i na iskazano nezadovoljstvo i bojazan vlasnika zemljišta, Janović je kazao kako bi najbolje bilo organizirati referendum te da mještani sami odluče. Također, povodom rasprave u Kotoru, Janović je govorio o poduzećima, koja su bila loš primjer zajedničkog upravljanja, na što treba posebno obratiti pozornost.
Svi građani, koji nisu bili u prilici prisustvovati raspravi, mogu se pismeno obratiti Općini, a svi koji su imali primjedbe i govorili o njima, moraju ih u pismenoj formi predati Općini.