Danas je u Morinju polaganjem vijenaca na ulazu u logor mučenicima obilježena trideseta obljetnica. Obilježava se važan datum, 3.10., 30 godina  otkad su  u neljudskim uvjetima  lišene slobode osobe s dubrovačke regije. Kako danas, tako i ubuduće, dužni smo čuvati sjećanje na sve one, koji su bili prinuđeni biti u logoru te se truditi ne zaboraviti sve što su morali proživljavati.

„Danas kada obilježavamo tridesetu obljetnicu od dovođenje prvih logoraša u vojni logor Morinj, sjećanja na ljude koji su dostojni da im se imena nikada ne zaborave, obvezuje nas da se sjetimo časnog suprotstavljanja agresiji i patnji nevinih sa konavoskog i dubrovačkog područja, a također i određenog broja Bokelja koji su odbili pucati na svoje sunarodnike. Jednom sam pročitao mudrost Aurelija koju nam je saopćio u rečenici ,, Tko je vidio današnji dan, vidio je sve!“ ,naravno, ona važi samo pod jednim uvjetom, da čovjek ima tu sposobnost i zna gledati. Mi koji smo danas ovdje svakako znamo gledati i vidjeti svu tragičnost neobjašnjive i često puta pogubne, neopravdane, imaginarne, nacionalističke mržnje koja se bjelodano zrcali na vratima ovog logora i ispovijestima morinjskih logoraša. Danas je veliko ohrabrenje obilježiti tridesetu obljetnicu ovog logora u nazočnosti dva ministra vanjskih poslova, ministra Grlić Radmana i ministra Radulovića, koji predstavljaju Vlade dviju susjednih i prijateljskih država, uz nazočnost svih prisutnih koji znamo gledati i koji ,u to sam siguran, šaljemo poruku s ovog mjesta da je zaista primjer čojstva znati sačuvati drugoga od sebe“ – rekao je prilikom svog obraćanja Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore“ .

 „Prije 30 godina, u sumraku raspada jedne države, koja je, čak i prije nego je Evropa krenula tim putem, decenijama okupljala naše očeve u bratstvu i jedinstvu, na ovom mjestu, na plavoj obali Jadrana, za trenutak je utihnuo duh crnogorskog junaštva, a još više čojstva. Dok su evropske države rušile granice među sobom, u zagrljaj jedna drugoj -- čojstvo, jedinstvo i poštovanje na ovim prostorima je nestajalo pred našim očima. Poštovanje prema drugima, poštovanje prema ljudskom životu, poštovanje prema vrijednostima kojima su u vjekovima iskovale generacije naših predaka. Čojstvo je zanemareno, a jači je tlačio slabijeg. Patnja ljudi je patnja čovječanstva - ne poznaje naciju ni vjeru.  I sa patnjom ljudski je saosjećati. Manje je bitno, ko je u tom ratu patio manje, a ko više, jer u konačnom - generacija naših očeva je izgubila....na žalost, i mi sa njima. Ukoliko je kancelar Njemačke Vili Brant kleknuo pred tamnim ponorom njemačke istorije u bivšem varšavskom getu, trebamo ukazati poštovanje prema nevinim žrtvama na ovom mjestu. Kao što žrtva nosi prvo svoje ime i prezime, a tek onda naciju i vjeru, tako i zločin je stvar pojedinca, koji se ne može sakriti iza bilo koga, jer biće razobličen. Danas, stojeći ovdje, dokazujemo da postoji duh nove Crne Gore. Onaj koji u ratu nije učestvovao, ali koji poštuje žrtve svih ratova na ovim prostorima - u Velici, Srebrenici ili Morinju, ali i sve druge, bez obzira kom narodu, naciji ili vjeri pripadali. To je duh nove Crne Gore, koji želi pomirenje naših očeva, zarad budućnosti naše djece.  Duh Crne Gore koji ne živi svoju slavnu istoriju, već sanja svoju evropsku budućnost. Duh Crne Gore koji je u miru sa svima, zarad mira u sebi. Crna Gora je danas država svima. Niko nema na nju više ili manje pravo. Ipak, za razliku od ranije, tokom slavne istorije, umjesto barutom i mačem, patriotizam se danas pokazuje poštovanjem - poštovanjem onih koji misle kao vi, ali, možda i još više, poštovanjem onih koji misle drugačije. Poštovanjem svog susjeda, prijatelja i komšije. Morinj je opomena da to nikad ne zaboravimo“ – istakao je ministar vanjskih poslova Crne Gore gospodin Radulović.

Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske  Goran Grlić Radman  je u svom govoru istakao: “Danas smo tu ispred objekta, koji je bio zloglasni logor, koji je na današnji dan, prije točno 30 godina otvoren kao centar za prihvat zatočenika, zarobljenika, a zapravo je bio poligon za mučenje. Neki nisu preživjeli, a neki su podlegli nedugo nakon što su uspjeli doći kućama. Oni, koji su i danas živi, teško zaboravljaju ono što su u ovim zgradama podnosili. Došli smo se pokloniti dušama  onih, koji su ovdje ostavili svoj posljednji dah. Ne postoje opravdanja za zloćin, ne može ga biti. Ne postoji, naravno niti izgovor, bilo koji argument, koji bi opravdao zlo  i zločin. Mi ne možemo izbrisati bol, ni prebrisati ovaj logor i šutjeti, a ta bol je trajna, jer Hrvatska traga još i  od Srbije  za svojih 1858 nestalih civila i ratnih zarobljenika. Zato mi ovdje moramo glasno izreći što se događalo, kako se više  nikada ne bi ponovilo - kako bi naše generacije rasle u miru i slobodi, ali sa spoznajom što je bilo“. Ministar Radman se prisjetio  i časnog i hrabrog admirala Vladimira Barovića, koji je sebi oduzeo život, jer nije htio stradanje nevinih ljudi.

„Ovdje smo danas zajedno, kako bismo ostali ljudi i krenuli dalje. Kao dva naroda, kao dvije prijateljske zemlje, susjedne, koje,  da bismo mogli koračati  dalje istim putem ovdje, upravo na ovom mjestu tražimo mir. Naše društvo, i hrvatsko i crnogorsko trebaju ići naprijed. Mi trebamo gledati u budućnost i razvijati naše odnose kao, upravo, dvije susjedne i prijateljske zemlje. Svi moramo raditi na izgradnji  kulture sjećanja, koja počiva na istini o onome što se dogodilo, na rješavanju pitanja nestalih, na jasnoj osudi zločina i poštivanju svih žrtava“ – ističe ministar Radman.

Među prisutnima su bili i:   predsjednica  Saborskog odbora  za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić; državni tajnik Središnjeg državnog ureda  za Hrvate izvan RH Zvonko Milas; generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Kotoru Jasminka Lončarević;   privremeni otpravnik poslova u Veleposlanstvu RH u Crnoj Gori gospodin Tomislav Pavković, župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić; gradonačelnik Dubrovnika  Mato  Franković;  načelnik Općine Konavle Božo  Lasić; predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović; potpredsjednik  HGI –ja Ilija Janović; član  Predsjedništva  Hrvatskog društva logoraša srpskih koncetracijskih logora - Podružnice  Dubrovačko neretvanske županije; svećenici – izaslanici kotorskog biskupa mons. Ivana Štironje. Također, prisustvovale su članice Nevladine udruge Anima, koje su i prethodnih godina obilježavale današnji datum.