U cijelosti vam prenosimo intervju Nj.E .Veselka Grubišića, izvanrednog i opunomoćenog  veleposlanika Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Nezavisnom dnevniku Vijesti.

 1. Kako ste organizovali rad u Ambasadi u uslovima pandemije?

Ova pandemija nas je usmjerila na drugačije razmišljanje i djelovanje. Mi smo u Veleposlanstvu formirali dva mala tima. Jedan tim radi jedan cijeli tjedan u prostorijama Veleposlanstva dok drugi tim taj tjedan radi od doma, naredni tjedan se mijenjamo, a u međuvremenu se prostori propisno dezinficiraju. Na poslu držimo distancu od najmanje 2 metara, te naravno u istom uredu smije raditi samo jedna osoba. Što se tiče konzularnih usluga to smo također smanjili na one konzularne usluge koje su najnužnije. Srećom sada svi imamo prijenosna računala (laptop) i mobitele pa možemo većinu toga obaviti od doma. Posebno vodimo računa o higijeni, pranju ruku, pa i nošenju maski po potrebi.

2. Da li ste Vi sada u Crnoj Gori ili ste se vratili u Hrvatsku?

U kriznim situacijama, osim kada se predviđaju neposredne opasnosti po život diplomata, uobičajeno je, da veleposlanik i barem dio osoblja boravi u državi primateljici. Hrvatska je jedina članica Europske unije koja kopneno graniči s Crnom Gorom pa je velik broj povrataka državljana članica EU išao preko Hrvatske. Tu smo pomagali povratak hrvatskih državljana, te mnogih drugih. Primjerice u jednom danu smo pomogli organizirati tranzit 5 autobusa državljana Belgije do Zračne luke u Zagrebu i onda letom do Bruxellesa. Naravno to se nije odnosilo samo na državljane članica EU nego i druge koji su putovali preko Hrvatske. Ovdje bih spomenuo iznimnu suradnju s vlastima Crne Gore. Vaše Ministarstvo vanjskih poslova, vaš MUP, Uprava policije, granična policija činili su i čine nadljudske napore da u ovim okolnostima osmisle načine i pomognu repatrijaciju. Budite sigurnu da je ovo uočeno i bit će zapamćeno u svim članicama EU i EU institucijama u Bruxellesu. Dopustite mi da kao predstavnik države koja trenutno predsjeda Vijećem Europske zahvalim svim osobama iz Crne Gore koji su u ovoj krizi pokazali najboljeg sebe, čime su pronijeli pozitivnu sliku o svojoj državi diljem svijeta. 

3.Kako su reagovale institucije u Hrvatskoj u cilju zaštite od pandemije i koja iskustva Crna Gora može da primijeni?

Po pitanju pandemije, institucije u Hrvatskoj reagirale su na vrijeme, odgovorno i ono najvažnije - učinkovito. Vlada, Sabor, zdravstvo, MUP, civilna zaštita, hrvatska vojska, obrazovni sustav, diplomacija, gospodarstvo, mediji, ma baš svi, su se iskazali. Odnos novog predsjednika Republike s Vladom je vrlo konstruktivan. Krizni stožer svojim djelovanjem i verbalnom komunikacijom ulijeva povjerenje i učvršćuje kolektivno samopouzdanje našim građanima. Djelujemo kao jedno ozbiljno društvo koje se iznimno učinkovito suočava s krizom. Nažalost, stanovnike Zagreba snašao je i razoran potres pa se u ovoj nevolji moramo nositi i s tim. Posljedice ovog potresa sanirat će se možda i godinama. No kriza je i prilika da iskažemo najboljeg sebe. Pripreme za borbu s pandemijom počele su već u siječnju i za sada se jako dobro držimo, vjerujem da ćemo nastaviti u tom trendu.

Moje je mišljenje da su crnogorske institucije reagirale vrlo kvalitetno. Vi ste uveli ozbiljne mjere i prije registracije prvog slučaja COVID-19 u Crnoj Gori. Učinili ste sve da držite pod kontrolom broj zaraženih kako bi vaš zdravstveni sustav mogao izdržati. Vidite i sami da se jako dobro držite. Samo desetak dana nakon što je Hrvatska uvela on-line i televizijsku nastavu, Crna Gora je učinila isto. Ni u jednom momentu nije falilo osnovnih životnih namirnica. Police u dućanima su pune. Nažalost problem nedostatka zaštitnih sredstava i maski bio je prisutan u svim državama svijeta. To nitko nije mogao predvidjeti. Diplomatska zajednica je jako zadovoljna djelovanjem svih vaših institucija u ovoj krizi, mislim da su mnogi impresionirani da uspijevate tako snažno i učinkovito djelovati. Isto tako, znam da postoje kontakti s hrvatskim  institucijama i da se u tom smislu razmjenjuju mišljenja.  

5.Hrvatska je već donijela paket ekonomskih mjera, s obzirom na to da je virus izazvao i ekonomsku krizu. Koje bi ekonomske mjere trebalo da preduzme Vlada Crne Gore kako bi zaštitila preduzeća i radna mjesta?

Uistinu sam ponosan na opseg i kvalitetu cijelog spektra mjera koje je Vlada Republike Hrvatske poduzela i namjerava poduzeti. Praktički su obuhvatili sve segmente hrvatskog društva i čini mi se da smo poduzeli možda najopsežnije mjere od svih članica Europske unije. Vjerojatno nas je iskustvo od prije desetak godina naučilo da moramo brže i kvalitetnije reagirati. Čini mi se da sada imamo i snažnije institucije, jače stručne i političke kapacitete, a osim toga sada smo članica Europske unije, što će nam sigurno olakšati izlazak iz krize. Dok su nove članice EU, koje su ušle tijekom velikog paketa proširenja, tada povlačile  u prosjeku oko 3% vlastitog BDP-a iz EU fondova, mi smo tada iz pretpristupnih fondova mogli povući samo oko 0,3 % našeg BDP, pa su se one puno brže oporavile od nas nakon recesije koja je počela 2008. godine. Mislim da su ekonomske mjere koje je prikazao predsjednik Vlade Marković dosta opsežene i da će pomoći oporavak vaše ekonomije. Vidi se da vaša Vlada vodi računa o svim slojevima društva i o poduzećima kako bi uslijedio čim brži oporavak. Vidim i najave razgovora o novim mjerama. Nažalost teško je pokriti sve jer se mora voditi računa o stabilnosti financijskog sustava. Siguran sam da su proučili i sve mjere koje je Hrvatska uvela.

6. Da li će visoka zaduženost Crne Gore uticati na to da će Vlada na međunarodnom tržištu teško naći novac za tekuće obaveze?

Zaduženost je činjenica s kojom se države moraju nositi. Ova pandemija će proći. Možda ćete neke projekte odgoditi. Bilo bi dobro da i Hrvatska i Crna Gora uhvate barem dio ovogodišnje turističke sezone, barem od početaka kolovoza (augusta) što bi značajno olakšalo našim vladama. U Hrvatskom zagorju postoji jedna poslovica koja kaže: „Nigdar nije bilo da nekak nije bilo“. Dakle, vjerojatno ćete imati manji uvoz, mnoge rashodovne uštede na planiranom, a povećane na neplaniranom, možda ćete potaknuti i domaću proizvodnju, posebice hrane, a novaca će uvijek biti pod određenim uvjetima. Puno toga zavisi koliko će dugo trajati ova kriza, zapravo to je temeljno ekonomsko pitanje i ne samo za Crnu Goru. Nije nužno da će nakon ove krize posuđivanje novca biti znatno skuplje. Reći ću vam nešto na primjeru Irske gdje sam služio kao hrvatski veleposlanik tijekom posljednje financijske krize. Takozvani „keltski tigar“ se može podijeliti u dva razdoblja. Prvo razdoblje zdravog ekonomskog rasta bilo je recimo od 1992. do 1999. godine kada je prosječna kamata na kredite bila oko 7%. Drugo razdoblje je bilo od 2000. do 2007. kada je kamata na kredite bila 0% ili čak negativna, pa je to dovelo do „nekretninskog balona“, ogromnog rasta plaća ali i prekomjernog zaduživanja i konačno kraha irskog financijskog sustava. Mnogi su za kupnju kuće u prestižnijem kvartu znali posuditi i po nekoliko milijuna eura. Evo, hvala Bogu Irska se ponovno opravila. Ako je posuđeni novac investiran u proizvodne kapacitete, infrastrukturu ili pak turističke kapacitete on će se kad tad isplatiti bez obzira na kamate.

Isto tako valja spomenuti kako vam mnoge kompanije i pojedinci iz zemlje i inozemstva pomažu financijski u borbi protiv korona virusa.

Iako uvijek nastupam s optimizmom dužnost mi je reći da ćemo se u svakom slučaju, u ekonomskom smislu, svi zajedno  možda suočiti s novom posve drugačijom realnošću.

 7. U Crnoj Gori djeluju i neke važne hrvatske kompanije. Kako se oni snalaze u ovoj situaciji?

S ponosom ističem investicije iz Hrvatske u Crnu Goru i djelovanje mnogih hrvatskih tvrtki. Što se poslovanja tiče tu dijele sudbinu s ostalim crnogorskim tvrtkama, sve su one sada ujedno i crnogorske tvrtke. Drago mi je što su se sve redom uključile u borbu protiv korona virusa. Vidio sam na samom početku da su Erste banka i Crnogorski Telekom odmah pripomogle s velikim iznosima, da ne spomenem  Hipotekarnu banku koja i danas, iako je promijenila vlasnike, još uvijek ima odlične veze s Hrvatskom.

Dopustite mi spomenuti i još neke hrvatske kompanije. INA Crna Gora, koja je uz kvalitetu goriva pokazala i ljudske kvalitete i Crnoj Gori odmah donirala 10 000 EUR, dok je kompanija Ataco, zajedno s partnerom Atlantic Grupom, donirala čak 50 000 EUR. Sada ću s još većim zadovoljstvom piti Cedevitu i Coctu. Bilo  mi je drago vidjeti kako je među prvima Mercator (IDEA) dao veliku donaciju, a da vam ne govorim koliko hrane daruju potrebitima. Da su normalne okolnosti, naš LEDO Montenegro bi u ovo vrijeme već počeo prodavati sladolede, ali nažalost to sada nije moguće, međutim u ovom momentu ne samo da su donirali 10 000 EUR za borbu protiv korona virusa, nego su odvezli i tonu povrća najviše kvalitete Kliničkom centru u Podgorici, a da ne spomenem koliko daruju potrebitima, narodnim kuhinjama i pojedincima. Vina Kutjevo su pak donirali stotinu paketa gradu Podgorici za one koji su potrebiti, sad mi je graševina još draže piće. Podravka nema svoja samostalna prodajna mjesta pa oni sudjeluju u donacijama prodajnih lanaca koji od njih kupuju robu. Isto tako i druge hrvatske tvrtke sudjeluju u donacijama sa svojim crnogorskim partnerima i ja poštujem činjenicu da neke žele ostati anonimne. Pozivam ih sve da tako i nastave pomagati, svjestan da im je teško poslovati u ovim okolnostima.

 8. Da li se može očekivati dodatna pomoć EU u tom smislu?

Europska unija je već poslala Crnoj Gori pomoć od nekoliko milijuna eura, te će 50 milijuna iz IPA fondova biti na raspolaganju Crnoj Gori za oporavak. Uvjeren sam da EU neće stati na tome. Konačno od sljedeće godine EU će imati novu financijsku omotnicu u kojoj će biti i značajan iznos i za države kandidate. Taj iznos će biti veći od dosadašnjeg. Kriza često puta može biti lekcija i put za iznalaženje boljih rješenja. 

 9. Čini se da Hrvatska predsjedava EU u najtežem trenutku od nastanka EU. Vjerujete li da će se članice uspješno izboriti sa virusom i krizom kao posljedicom pandemije?

Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije je bilo krenula iznimno lijepo i u sadržajnom i u promotivnom smislu. Međutim, moramo se snalaziti i u kriznim situacijama. Mnogi planirani susreti sada nisu fizičke prirode nego se odvijaju putem video konferencija. Znamo da ćemo uvelike ispuniti program našeg predsjedanja. Vjerujete mi da ulažemo maksimalne napore, „boksamo“ iznad svoje kategorije. Nema nikakve dileme da će se članice uspješno izboriti i s ovom krizom i možda još pripravnije znati dočekati izazove u budućnosti. Mjere koje su ministri financija EU upravo dogovorili su jako snažne i iznimno opsežne.

 10. Da li će pandemija uticati na ionako usporeni proces proširenja EU?

Mi se nadamo da će biti upravo obrnuto. Lavovski smo se borili za izgradnju konsenzusa kako bi Republika Sjeverna Makedonija i Republika Albanija bile pozvane na otvaranje pristupnih pregovora upravo u jeku ove krize. Dakle, kriza nas nije obeshrabrila. Vidite da nismo izgubili entuzijazam i čekali bolje dane. Dakle, proces proširenje kao jedna od najboljih politika Europske unije se nastavlja.  Vjerujemo u određene pomake i za ostale države u našem susjedstvu. Mi dajemo sve od sebe, a vjerujte mi i mnoge druge članice. Dobra je činjenica što nakon Hrvatske VEU predsjeda Njemačka.

 11. Koje su Vaše preporuke Crnoj Gori u smislu nastavka procesa EU integracija?

Mislim da Crna Gora ima dovoljno pametnih glava te ako ih sve stavi zajedno uspjeh ne može izostati. Hrvatska kao i mnoge druge članice će vam na tom putu pomagati. Potpora članstvu u Europskoj uniji u Crnoj Gori je i dalje vrlo visoka. To usmjerava na činjenicu da, barem na tom putu, možete stvoriti minimalan konsenzus i zajednički djelovati. S obzirom da sam kao diplomat služio četiri godine u Bruxellesu na samom početku našeg približavanja NATO-u i EU, a kasnije obavljao i visoke dužnosti u Hrvatskoj, mogu reći da smo mi članstvo u NATO-u i EU shvatili kao imperativ (kao najviši cilj) i da nije bilo opravdanog zahtjeva članica EU i Europske komisije koji nismo bili spremni provesti. Neke reforme koje smo tada propustili učiniti dočekale su nas kasnije. Hrvatska je bila sama u to procesu i mislim da smo baš tim snažnim reformama privolili države članice da nas prime u članstvo. Crna Gora će postati članica EU, od vas zavisi kada. Naša je želja da to bude čim prije. Iskoristite poziv i želju nove Europske komisije koja glasi: „Željeli bismo da barem jedna država iz Zapadnog Balkana dovrši pristupne pregovore tijekom našem mandata“. Ako je samo jedna, pa zašto to ne bi bila Crna Gora kad je ionako najdalje otišla u pregovaračkom procesu. Međutim, upravo korištenje izraza „barem jedna“ ne ograničava na samo jednu.