Klara Offreduccio rodila se 16. srpnja 1194. godine u gradu Asizu u plemićkoj obitelji kao najstarija kći Favaronea i Hortulane, iz čijih je usta najprije primila vjersko znanje. Tijekom samog djetinjstva pokazivala je svoje uzorno ponašanje, talente, tričave je stvari smatrala bezvrijednima, pružala je ruku siromasima, a da njezina žrtva bude Bogu što milija vlastitom je tijelu uskraćivala biranu hranu. Potajno je ispod skupocjenih haljina nosila pokornički pojas.
A kad je glas o sv. Franji stigao do nje, žarko ga je željela upoznati. Kasnije se Klara u pratnji Bone di Guelfuccio tajno redovito sastajala s Franjom, koji je dolazio s Filipom Longom, te je sve više bila privučena njegovim idealom evanđeoskog života.
Roditelji su Klaru obećali jednom bogatom mladiću, pa je ova biljčica sv. Franje u noći s 18. na 19. ožujka 1212. godine pobjegla iz doma svojih roditelja. Prvo odlazi u Porcijunkulu gdje su je dočekali Franjo i braća i odsjekli joj kosu, a zatim ju Franjo sakriva u samostan benediktinki, gdje ju rođaci ipak pronalaze, no Klara ostaje ustrajna u svom predanju Bogu.
Nakon nekoliko dana preselila se u crkvu sv. Anđela, a onda u obnovljenu crkvu sv. Damjana, gdje ostaje do kraja svoga života. Ubrzo su joj se priključile njene rođene sestre Katarina (koja je kasnije uzela ime Janja) i ostale (najvjerojatnije još tri). Nakon smrti Klarinog oca, u crkvu sv. Damjana došla je i Hortulana, Klarina majka.
Ubrzo se i glas o djevici Klari proširio po obližnjim pokrajinama, te su mnoge žene i djevojke pohrlile u samostane, baš kao što su mladići stupali u Red.
Tako je Klara osnovala Drugi red franjevačke obitelji. Klarise su kontemplativan red koji živi prema dva pravila: onom napisanog od same Klare iz 1253. te onom pape Urbana IV. iz 1263., kojim se oslobađalo poglavare Prvog franjevačkog Reda brige o klarisama. Ta je podjela prisutna do današnjeg dana, iako velika većina samostana prihvaća Pravilo sv. Klare. Klarise provode život u predanju Bogu kroz molitvu i rad unutar zajednice, živeći isključivo od Božje providnosti.
Klara je umrla 11. kolovoza 1253. godine, a 15. kolovoza 1255. godine proglašena je svetom. Dva dana prije smrti Klara je od pape dobila povlasticu da smiju ona i sestre živjeti u potpunom siromaštvu, kako osobnom tako i zajedničkom. Godine 1958. proglašena je zaštitnicom televizije na temelju legende kako je zbog bolešću iniciranom nemogućnosti odlaska na svetu misu vidjela „prijenos mise“. Poznata je po svojim čudima za vrijeme i nakon života. Najpoznatije je ono tjeranja Saracena u bijeg nakon neuspješnog napada na samostan.
Ovaj najstroži ženski red na svijetu danas ima 950 samostana u svijetu s 20 000 redovnica. U Hrvatskoj postoje samostani u Zagrebu, Splitu i Požegi.
Danas, na blagdan sv. Klare, svečana sveta Misa u crkvi sv. Klare u Kotoru bit će održana u 19 sati.