Svečano obilježavanje 175. obljetnice Matice Hrvatske. u organizaciji Ogranaka Matice hrvatske u Boki kotorskoj održat će se u dvorani muzičke škole “Vida Matjan”srijeda, 14.2.2018. u 19 sati.
O povijesti, značaju Matice Hrvatske u prošlosti i današnjem vremenu govorit će gosti iz Zagreba: akademik Stjepan Damjanović; predsjednik Matice Hrvatske: “ Matica Hrvatska -175. godina povjerenja u kulturu” i Zorislav Lukić. generalni tajnik: “Matica Hrvatska danas “.
U glazbenom dijelu programa sudjelovat će prof. Angela Mijušković, flauta i prof. Andrea Živković i učenica I. razreda srednje škole Noemi Peričić, violina ( klase prof. Mileve Krivokapić) iz Muzičke škole “Vida Matjan” Kotor .
Matica Hrvatska je najstarija hrvatska kulturna ustanova utemeljena u Zagrebu 1842. godine Iz Matice nastale mnoge danas najstarije ustanove; Hrvatsko sveučilišta, Akademije znanosti i umjetnosti, Društvo hrvatskih književnika. Matica hrvatska od samih početaka presudna za promicanje nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva. Matica Hrvatska godišnje objavi oko 250 izdanja i održi 500 kulturnih manifestacija. Najznačajniji kulturni projekti Stoljeća hrvatske književnosti, Povijest Hrvata, posebno značajni projekti posvećeni mladima :Filozofska i Komunikološka škola, Medijski susreti, Mladi glazbenici i likovni umjetnici. Matica Hrvatska djeluje u razgranatoj mreži sa oko 130 ogranaka u Hrvatskoj i drugim zemljama. Među njima je i Crna Gora sa nedavno utemeljenim Ogrankom Matice hrvatske u Boki kotorskoj.
Stjepan Damjanović (1946.) je diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti, te ruski jezik i književnost. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu .Cijeli radni vijek na tom je fakultetu: 1971. izabran je za asistenta profesoru Eduardu Hercigonji na Katedri za staroslavenski jezik (danas Katedra za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo), od 1982. je docent, a od 1986. redoviti profesor na toj katedri. Njezinim je predstojnikom od 1992. do 2008. Na tom je fakultetu obranio svoj magistarski (1977) i doktorski (1982) rad s temama iz jezika srednjovjekovnih hrvatskoglagoljskih tekstova. Godine 1998. postao je članom suradnikom, a 2004. pravim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Osim na matičnom predavao je na sveučilištima u Osijeku, Rijeci, Mostaru, Bochumu, Grazu i Pragu, a gostovao je jednokratno i na drugima. Bio je predsjednik Komiteta hrvatskih slavista i organizator Prvoga hrvatskoga slavističkoga kongresa u Puli. Od 1996. do 2000. član Upravnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu, a od 1999–2002. glavni tajnik Matice hrvatske, sada njezin predsjednik. Autor je utemeljio i uređivao Matičinu biblioteku Inozemni kroatisti.
Zorislav Lukić (1960.) je diplomirao 1984 povijest i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
Od 1985. do kraja 1989. je radio Historijskom arhivu u Karlovcu. Kao archivist je obrađivao građu Kraljevske kotarske oblasti s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Od 1990. do 1995. radi u Tajništvu Hrvatske socijalno liberalne stranke. Od 1993. do 1995. član je Gradske skupštine Grada Zagreba.
Od 1995. do kraja 1996. radi u Gradskoj knjižnici u Zagrebu. Od 1997. zaposlen u Matici hrvatskoj , za glavnoga tajnika izabran je 2002.godine .
Od važnijih projekata Matice hrvatske u kojima je sudjelovao ističu se sljedeći: Hrvatski pravopis MH u kojem je bio tajnik projekta; ciklus od šest znanstvenih skupova Hrvatska u XX. stoljeću; glazbeni ciklus Mladi glazbenici u MH; Komunikološka škola MH. Uredio nekoliko knjiga I napisao scenarije za dokumentarne filmove (Matica hrvatska 2010, Vlaho Bukovac – hrvatski kozmopolit, Ogranci Matice hrvatske). Pisao društvene komentare, uglavnom u novinama „Vijenac“. Bio je predstavnik MH u inicijativi nacionalnih hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova koje su pokrenule osnivanje televizijskog programa za kulturu HTV 3. Od 2007. do 2011. bio je član Odbora za znanost, kulturu i obrazovanje Hrvatskoga sabora. Član je novinarskog društva Hrvatski novinari i publicisti u čijem je osnivanju i sudjelovao.